Pretraga tekstova
Mehanizacija
Oprema i dijelovi
Poljoprivredna zemljišta
Poljoprivredni proizvodi
Radna mjesta
Sadni materijal
Usluge i ostalo
Zaštitna sredstva i gnojiva
Zaštitna sredstva
Gnojiva
Biljne vrste i sorte
Stočarstvo
Baza proizvođača
Isplaćene potpore
Tržište
Vremenska prognoza
S obzirom da naši težaci teško mijenjaju svoje navike, postavlja se pitanje poznaju li doista krumpir i koliku on važnost zauzima, posebno u turistčkoj ponudi hrane velikih hotela ili restorana, a ništa manje ni u seoskom turizmu
Iako se u nas krumpir blaguje na razne načine i zauzima nezaobilazan dio prehrane, ima neke svoje osobine i karakteristike o kojima dobar dio pučanstva malo zna. Za one koji žele nešto više znati o njemu, koristeći se literaturom i iskustvima, kako eminentnih stručnjaka za ovu kulturu, tako i dugogodišnjih proizvođača, pripremio sam ovaj prilog.
Jedan od bitnih podataka je naziv i vrijeme dospijeća krumpira:
Dakle, po dospijeću u nas uspijevaju rani, srednje rani i srednje kasni krumpir. Rani krumpir, kako mu i ime kaže, uspijeva najranije, obično ima manje suhe tvari i služi za prvu potrošnju. Malo je drugačiji po okusu od starog krumpira. Mladi krumpir iskapamo u tehnološkoj zriobi dok je cima još zelena ili nakon žućenja, polijeganja i odumiranja cime, tj. u punoj fiziološkoj zriobi, kada im je pokožica očvrsnula i gomolji se lako odvajaju od cime. Radi toga, unutar ranih sorata, istog vremena dospijeća (misli se na punu fiziološku zriobu), imamo sorata sa ranijom tuberinizacijom i one ranije dospijevaju u tehnološku zriobu. Prve se iskapaju i trže kao "mladi krumpir", komu se potkožica guli (npr. Adora)
Sukladno vremenu iskopa, kemijski sastav je različit. Mladi nezreli gomolji imaju malo suhe tvari i više šećera nego zreli gomolji i zato su i drugačijeg okusa od zrelog mladog, a naročito starog krumpira. Sazrijevanjem gomolja šećer prelazi u škrob, a najniža im je razina nakon odumiranja cime. Mlade gomolje možemo iskapati i kod srednje ranih i kod nekih srednje kasnih sorata, a to su sorte koje veoma rano zameću velike gomolje, tj. rano su u tehnološkoj zriobi. Stoga mlade gomolje koji imaju malo suhe tvari teba pripremati kuhanjem pa naknadnim pečenjem. U nas postoji navika da se mladi krumpir peče na masti u pećnici, koji nakon takve pripreme izgubi puno vode i potpuno se smežuraju. Takav mladi krumpir nije prihvatljiv za velike supermarkete jer mu je vijek trajanja prekratak.
Zreli rani krumpir ima očvrsnulu pokožicu, ne guli se te se može prodavati u velikim supermarketima. Vađen je nakon žućenja i polijeganja cime tj. u fiziološkoj zriobi. Zreli srednje kasni krumpir koji je iskapan nakon fiziološke zriobe, nakon odumiranja cime ima maksimalan sadržaj suhe tvari i nizak sadržaj šećera. Pokožica je čvrsnula i ne guli se. Prikladan je za zimsko čuvanje, doradu i pakiranje. Trži se sve do dolaska mladog krumpira.
S obzirom da naši težaci teško mijenjaju svoje navike postavlja se pitanje poznaju li doista krumpir i koliku on važnost zauzima, posebno u turističkoj ponudi hrane velikih hotela ili restorana, a ništa manje ni u seoskom turizmu
Tagovi
Karakteristike krumpira Rani krumpir Srednje rani krumpir Srednje kasni krumpir Tuberinizacija Uzgojni ciklus Nezreli gomolji Fiziološka zrioba Turističga gastro ponuda Pečenje krumpira Kuhani krumpir Gomolji Tehnološka zrioba
Autor
Dugogodišnji suradnik brojnih časopisa kao što su: Nova Zemlja, Zadrugar, glasilo Zadružnog Saveza Dalmacije, Glas slavonije - Agro Glas, Gospodarski list, Nova zadruga. Novinarstvom se bavi od 1989. godine.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Izdvojeni tekstovi
Izdvojeni oglasi
KLUB
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje.