Kako vrtlariti u skladu sa prirodom?

U potrazi za tehnikama vrtlarenja koje omogućavaju rješavanje problema korova bez uporabe herbicida ili nedostatka vode bez umjetnog navodnjavanja - najbolje je odgovore potražiti u prirodi.

Često se zaboravlja da je na čovjekom neutjecanim površinama uobičajen zaštitni pokrov od opalog lišća, trave i drugih organskih tvari. Upravo takav utjecaj na tlo u vrtu možemo stvoriti malčiranjem te vrtlarenjem u slojevima. Malčiranje ili nastiranje je tehnika kojom se tlo prekriva slojem organskog materijala - slamom, lišćem, travom, piljevinom, korom i slično, a moguće je koristiti i plastične folije. Primjena malča u vrtu utječe na smanjenje uporabe gnojiva budući da se raspadanjem organske tvari u tlo prirodnim putem unose hranjiva, smanjuje se erozija i poboljšava struktura tla, koje je na ovaj način zaštićeno od vremenskih uvjeta. Vrtlarenje u slojevima tehnika je vrlo slična malčiranju, iako manje poznata.

Vrtlarenje u slojevima

Tehnikom vrtlarenja u slojevima mlade se biljke sadi u slojevitoj površini, bogatoj organskim materijalom. Slojevi će utjecati na povećanje plodnosti tla, a samim tim i na rast i razvoj biljnih kultura. Na ovaj se način obrađuje manji dio zemlje, ukoliko je moguće ograđen daskama. Slojevi zemlje i organskih tvari raspadanjem će se spajati te stvoriti idealnu okolinu i plodno tlo za uzgoj povrtnih kultura. Iako je gredice sa slojevima moguće raditi u bilo koje doba godine, najbolje ih je početi izrađivati u jesen zbog velike količine organske tvari u vrtu. Zima će pak utjecati na dostatnu količinu vlage te će u proljeće gredice biti spremne primiti mlade biljke. Važno je obratiti pažnju da mjesto na kojem će se nalaziti gredice ima najmanje šest sati sunčeve svjetlosti dnevno. Preporuka je izraditi pravokutne gredice kako bi im se s lakoćom moglo pristupiti sa svih strana.

Kako slagati slojeve?

Pri korištenju tehnike vrtlarenje u slojevima potrebno je slijediti sljedeće korake:

1. Najprije se na (neobrađenu) zemlju stavlja sloj kartona ili papira koje je potrebno navlažiti vodom kako bi se potaknuo proces raspadanja te privukli živi organizmi.
2. Sloj kartona onemogućit će razvoj korova te osigurati mjesto organizmima koji će rahliti i obogaćivati tlo.
3. Sljedeći bi sloj trebao biti slama, pri čemu se preporuča koristiti lucernu zbog njenog bogatstva dušikom.
4. Slamu je potrebno prekriti slojem zemlje, u kojem se može nalaziti smjesa lišća, ostatci kave, mahovina, kora i slično. Preporuka je da sloj bude debljine 2 cm.
5. Ovaj se sloj prekriva slamom koja služi za zadržavanje vlage te je ujedno i zadnji sloj.
6. Mlade se biljke sade u rupe u slojevima koje je potrebno načiniti sve do zemlje. Odmah po sadnji biljke je potrebno zaliti vodom.
7. Kako biljke budu rasle, nove se slojeve može slagati oko njih.
8. Po potrebi se dodaju slojevi organske tvari koji se pokrivaju slamom.
9. Preporuka je za slojeve ne upotrebljavati sijeno budući da može sadržavati sjeme koje će neplanirano niknuti na korištenoj površini.

Plodno tlo bez korova uz uštedu vremena

Slično kao i malčiranje, vrtlarenje u slojevima utjecat će na smanjenje zakorovljenosti površine na kojoj se primjenjuje tehnika. Razlog je sloj kartona koji će spriječiti rast korova. Također, slojevi će zadržavati dovoljnu količinu vode te površinu neće biti potrebno navodnjavati, a vodu je potrebno samo povremeno dodati. Budući da se vrt održava dodavanjem novih slojeva organske tvari, ona će održavati tlo plodnim te dodatno gnojivo neće biti potrebno. Idealno je tehniku primijeniti u malim vrtovima, pri čemu obrađivanje tla neće biti potrebno. Tehnikama gospodarenja u vrtu, koje su u skladu s prirodnim procesima, štedi se vrijeme i energija te osiguravaju zdravi i kvalitetni proizvodi.

Foto: freedigitalphotos.net