Pretraga tekstova
Optimalna temperatura za razvoj novozelandskog špinata je 20 do 25°C. Njega treba posijati nakon što su prošli mrazevi. Za razliku od običnog špinata, treba mu duže vremena za uzgoj, oko 60 do 70 dana od sijanja do branja.
Novozelandski špinat (Tetragonia tetragonioides) biljka je koja zapravo nije u rodu sa špinatom, no oblikom listova i okusom vrlo mu je sličan.
Jedna od bitnijih razlika u odnosu na obični špinat je što novozelandski voli toplo vrijeme, a optimalna temperatura za njegov razvoj je 20 do 25°C. Dakle, njega treba posijati nakon što su prošli mrazevi. Za razliku od običnog špinata, treba mu duže vremena za uzgoj, oko 60 do 70 dana od sijanja do branja.
Ova jednogodišnja biljka, porijeklom s Novog Zelanda, a koja prirodno raste i u Japanu, Australiji i Južnoj Americi, je iz porodice čupavica (Aizoaceae). Biljke mogu narasti do 1 metar dužine, a listovi do 7 cm.
Novozelandski špinat je samonikla biljka i to puzavica. Zato se ne morate truditi sijati ga u redove jer će se i tako povaljati po tlu. Zanimljivo je da nije privlačan puževima pa ako posijete ovu biljku, nećete morati brinuti da će ju već izniklu pojesti. Otporan je i na druge bolesti i štetnike, a kako berete vrhove biljke, iz svakog zaperka će se granati novi.
Sije se u travnju u zaštićenom prostoru, a nakon toga presađuje na otvoreno u svibnju. Naravno, možete ga u svibnju posijati direktno u zemlju. Prije sijanja sjeme namočite 24 sata u vodi kako bi brže niknulo. Nema potrebe sijati ga u redove jer se ova biljka grana na sve strane. Po tri sjemenke možete posijati u kutu gredice, a iskustva pokazuju da voli društvo rajčica i voćki pa služi i kao prirodni pokrivač tla.
Važno je znati da novozelandski špinat voli toplinu pa ga smjestite na toplo i osunčano mjesto. Vlaga je važna za njegov bujan rast, no izdržat će i ako se ne zalijeva kontinuirano.
Čim u jesen krenu prvi mrazevi, ovaj će špinat, koji to nije, biti ofuren, a njegovo će se sjeme rasuti po zemlji i na proljeće niknuti novo.
Zanimljivost vezana uz novozelandski špinat je da ju prvi puta spominje engleski pomorac i istraživač James Cook koji je u 18. stoljeću putovao područjem Novog Zelanda i Australije. Njegovi su mornari jeli ovu biljku ukiseljenu, kao preventivu skorbutu. Nakon što je sjeme doneseno u Englesku, biljka se kasnije raširila u Francusku i druge zemlje, no na našim prostorima još uvijek nije zaživjela u vrtovima.
Novozelandski špinat se u kulinarstvu koristi kao i obični - za variva, pite, juhe i slično. Ima manje nitrata i oksalne kiseline nego obični špinat, ali ga ipak ne treba jesti u većim količinama, u svježem obliku. Sadrži više klorofila i minerala, posebno željeza u odnosu na obični špinat.
Tagovi
Novozelandski špinat Uzgoj Jednogodišnja biljka James Cook
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/