Kako uzgojiti ljute paprike?

Iako se skrivaju iza egzotičnih naziva, uzgoj im je trivijalno jednostavan i svatko tko je ikad uzgojio paradajz ili krastavac iz sjemena je već prekvalificiran jer papričice zahtijevaju znatno manje pažnje. Sve što je potrebno za ovaj pothvat je kvalitetno sjeme, voda, zemlja i mjesto pod suncem.

Veliki ljubitelji papreno ljutih jela su Indijci, Vijetnamci, Meksikanci i Mađari. Većina ljudi ipak voli umjereno ljuti okus koji poboljšava okus hrane.

Chili je plod koji se suši i melje u prah. Chili papričice su duge svega 4 cm, boje žute, zelene, narančaste ili crvene, a imaju nadasve ljuti okus. Kada se komuške osuše i samelju, dobije se kajenski papar. Razlikujemo jalapenose i banana chili, koje ponekad zovu i mađarskim voštanim paprikama, a srednje su ljuti i sočni. Poblanosi su također srednje ljuti, ali meso im nije toliko sočno, dok su serranosi ljuti i manje sočni.

Ljekovite prednosti chilija

Chili je sastavni dio svih ljutih pikantnih umaka, poput currya, tabasca i meksičkih salsi. Kada je ovaj začin u pitanju, manje je više. Pomaže kod probave, pročišćava dišne puteve te štiti od prehlada. Pomiješate li chili s maslinovim uljem, dobit ćete novi, jedinstven začin.

Naziv čili potječe od španjolske riječi chile za tu vrstu paprike, budući da su je Španjolci donijeli u Europu za vrijeme Kolumbovih putovanja. Šarenilo naziva proizlazi iz doba kada se chili dopremao iz portugalskih i španjolskih kolonija u Južnoj Americi, Inidiji i Africi, gdje se i danas uzgaja.

Chili je izvanredno oštra okusa, pa je dvadesetak puta jači od obične ljute paprike. Okus mu je međutim manje aromatičan i pikantan, boja mnogo bljeđa. Glavni sastojak koji mu daje specifičnu ljutinu je kapsaicin, tvar koja pokazalo se snižava razine kolesterola i triglicerida u krvi, sprečava grušanje krvi, jača imunitet i ima afrodizijačka, antibakterijska i fungicidna svojstva.

Veljača optimalna za sijanje

Kako sjemenke imaju tvrdu vanjsku ljusku, dobro ih je prije sijanja namočiti u vodi ili otopini čaja od kamilice na nekoliko sati, najbolje preko noći. Za zemlju je najbolje koristiti neke od komercijalno dostupnih supstrata u vrtnim centrima. Takva zemlja je sterilizirana, što znači da nema sjemenja korova niti kakvih bolesti koje bi mogle naštetiti papričicama. Namočene sjemenke prekrijte s tek nekoliko milimetara zemlje, nikako ne više od 5 mm jer sjemenka možda neće imati dovoljno energije da se probije kroz deblji sloj zemlje. Uzgoj ljutih papričica iz sjemena nešto je zahtjevniji proces nego uzgoj nekih drugih kultura kao što su rajčice, salata ili obične paprike i to iz nekoliko razloga:

• Klijavost sjemena se kreće između 70% i 80% u idealnim uvjetima.
• Klijanje sjemena traje između 5 i 30 dana, ovisno o vrsti papričice, ali čak ni sjeme iste vrste ne klija istovremeno
• Za uspješnost klijanja potrebne su temperature između 25 i 30 stupnjeva celzija.
• Za uspješan uzgoj i urod potrebno je da noćne temperature ne padaju ispod 10 stupnjeva celzija

Papričice su biljke iz toplijih krajeva te osim iznimno dugog vremena klijanja, zahtijevaju i dug period toplog vremena kako bi stigle uroditi punom snagom. S obzirom na naše klimatološke uvjete, veljača se smatra optimalnim vremenom za sijanje. Kod ljutih papričica obično vrijedi pravilo da što je papričica ljuća, duže klija i raste. Nekoliko vrsta koje jako dobro uspijevaju u našim klimatskim uvjetima: Jalapeno, Hot Portugal, Aji i Jamaican Hot.

Zemlja podrijetla chilija je Meksiko gdje se uzgajao još prije 9.000 godina. Osim u Meksiku, chili odlično uspijeva u američkim državama Kalifornija, Karolina i Luisiana. U početku su se upotrebljavale kao ukrasni predmet, a zatim kao hrana i lijek. U Europu ih je navodno donio Kristofor Kolumbo sa svojih proputovanja po Karibima, smatrajući da je otkrio novu vrstu papra. Ferdinand Magellan je chili prenio u Afriku i Aziju, gdje je danas gotovo nezaobilazan začin u raznovrsnim jelima. Na tržište dolazi u svježem, osušenom (cijeli, mljeveni, drobljeni), ali i u konzerviranom obliku.

Najveća greška prilikom uzgoja je previše zalijevanja koje olakšava razvoj gljivičnih bolesti, ali i smanjuje ljutinu plodova.

Kakve vrste paprike koristiti?

Ljutina paprike ovisi o njezinoj vrsti. Međutim, čak u granicama jedne vrste ljutina se može razlikovati od papričice do papričice. Stupanj ljutine se izražava u tzv. Scoville jedinicama (SHU). Obična paprika ima SHU nula, Jalapeno paprika 3.000 do 6.000, dok je najljuća poznata čili paprika Jolokia, koja se uzgaja u Bangladešu, sjeveroistočnoj Aziji i na Šri Lanki.

• slatka paprika = 0 jedinica
• pepperoncini = 100 - 500 jedinica
• pasilla = 1.000 - 1.500 jedinica
• rocotillo = 1.500 - 2.500 jedinica
• jalapeno = 2.500 - 5.000 jedinica
• wax = 5.000 - 10.000 jedinica
• vserrano = 10.000 - 23.000 jedinica
• kajenska paprika, tabasko, guntur čili - 30.000 - 50.000 jedinica
• crvena savina habanera = 360.000 - 500.000 jedinica
• naga viper, infinity chili - 855.000 - 1.500.000 jedinica

Generalno, čim je papričica (ili umak) ljuća, tim je bolja jer sadrži više kapsaicina koji je ljekoviti sastojak.

Foto: depositphotos.com, ejkrouse