Presadnice rajčice najčešće se proizvode u zaštićenom prostoru, dok se za kasni uzgoj može proizvesti na otvorenom polju i na otvorenim gredicama. Najbolji objekti za ovaj posao su oni koji imaju mogućnost dopunskog zagrijavanja zraka i zemljišta.
Suvremena proizvodnja rajčice nezamisliva je bez proizvodnje tog povrća iz presadnica. Glavni razlog je to što se presadnice uzgajaju u kontroliranim uvjetima, pa se biljke optimalno razvijaju. Od uvjeta uspijevanja u tom periodu ne ovisi samo vanjski izgled, već i mogućnost da biljka ranije ili kasnije cvjeta te ostvari visok prinos. Za svaki hibrid rajčice presadnica mora biti optimalno razvijena, a to omogućava brzo obnavljanje korijena i daljnji rast biljaka.
Prema riječima diplomiranog inženjera poljoprivrede Borka Ivanovića, presadnice rajčice najčešće se proizvode u zaštićenom prostoru, dok se za kasno uzgajanje može proizvesti na otvorenom polju i na otvorenim gredicama. Najbolji objekti za ovaj posao su oni koji imaju mogućnost dopunskog zagrijavanja zraka i zemljišta. U objektima s grijanjem proizvodi se rani rasad, koji se sadi 60-80 dana nakon nicanja i najčešće se proizvodi pikiranjem. Objekti bez dopunskog zagrijavanja služe se za proizvodnju srednje ranog ili kasnog rasada, jer je u njima sjetva moguća tek u ožujku za vrste otpornije na mraz. Međutim, pri uzgoju presadnica, bez obzira na tip objekta, moraju biti osigurani optimalni uvjeti koji se razlikuju ovisno od vrste i sorte povrća.
Ivanović podsjeća na to da postoje rane, srednje rane i kasne presadnice rajčice, a također mogu biti presadnice "golih žila" ili se može uzgajati u teglicama i kontejnerima. Rane presadnice presađuju se u fazi kotiledona ili prvog pravog lista. To je najčešći način uzgoj za proizvodnju u plastenicima i rano uzgajanje u vrtu. Gusti rasad je najčešće namijenjen za uzgoj srednje ranog i kasnog povrća na njivi, a rijeđe za uzgajanje u zaštićenom vrtu. Presadnice iz teglica, to jest hranjivih kocki, teglica, kontejnera i plastičnih vreća dobiva se sa pikiranjem ili bez njega.
Bez pikiranja se uzgajaju vrste koje ne podnose presađivanje, kao i vrste koje se uzgajaju u takozvanoj industrijskoj proizvodnji i pri sjetvi piliranog sjemena. Pri proizvodnji rasada na zemljištu pokrivenom plastikom potrebno je unijeti 3-5kg zrelog stajnjaka i 30-80g NPK gnojiva po kvadratnom metru. Kada je riječ o uzgoju rasada u teglicama, hranjivim kockama i kontejnerima, njih treba napuniti kvalitetnom smjesom. Borko Ivanović naglašava da za proizvodnju presadnica treba koristiti kvalitetno sjeme visoke biološke vrijednosti dodajući da je sjeme prije sjetve neophodno dezinficirati preparatima za zaprašivanje.
Vrijeme sjetve u zaštićenom prostoru se utvrđuje prema vrsti, namjeni i mjestu uzgajanja, to jest prema klimatskim uvjetima regije. Sjetva se može obaviti ručno ili strojno, na međuredni razmak 5-10cm i razmak u redu 1-5cm. Treba reći i to da sjetva u redove ima prednost, jer se sjeme bolje raspoređuje. Sjeme se nakon sjetve pokriva slojem sitnog, prosijjanog komposta ili zemljišne smjese. Sjetva u teglice, hranjive kocke ili plastične vreće primjenjuje se za sve vrste koje slabije obnavljaju korijen ili koje su osjetljive na povredu korijenovog sustava. Za sjetvu rajčica u teglice, hranjive kocke ili kontejnere, treba koristiti sjeme visoke biološke vrijednosti.
Svako sjeme treba dati novu biljku i zato se u teglice sije samo po jedna sjemenka. Sada postoji veliki broj sustava kontejnerske proizvodnje kao što su "paper pot" sistem ili "culto" sistem. Zatim "speedling" sistem za koji je karakteristično da proizvodnja presadnica traje relativno kratko.
Tagovi
Autor