Kada obaviti sjetvu i sadnju: Koliko sjemena i presadnica je potrebno po kulturama?

Poljoprivreni proizvođači koji se bave plasteničkom proizvodnjom su već krajem siječnja posijali prve sjetvene kontejnere hibridima povrća koje planiraju plasirati vrlo rano, kako bi ostvarili što više cijene.

Uzgoj kontejnerskih presadnica ima višestruk značaj: povrće manje obolijeva, otpornije je, nakon sadnje odmah nastavlja sa svojim rastom te puno ranije dozrijeva, a i sami prinosi su veći.

Uzgoj iz presadnica

Većina povrtlarskih kultura uzgajanih kako na otvorenom tako i u zaštićenom prostoru, uzgaja se iz presadnica. Proizvodnja povrća na ovaj način je sigurnija, ranije dolazi do plodonošenja i berbe, a zbog ujednačenijeg rasporeda biljaka u polju i plastenicima formirani plodovi su krupniji i ujednačeniji.

Utrošak sjemena je znatno manji nego kod direktne sjetve, a s uzgojem presadnica u zaštićenom prostoru se može započeti bitno ranije nego što dozvoljavaju uvjeti direktne sjetve. To osigurava raniju proizvodnju te višu cijenu samog proizvoda što takvu proizvodnju čini ekonomski opravdanom.

Evo kako spriječiti polijeganje i trulež korijena presadnica

Za proizvodnju presadnica koriste se gotovi supstrati za tu namjenu koji su obogaćeni hranjivim tvarima s izraženom sposobnošću zadržavanja vlage. Takav supstrat je sterilan i ne sadrži uzročnike bolesti niti sjeme korovskih biljaka.

Evo par tabličnih prikaza kako bi sjetvu, odnosno sadnju povrća obavili lakše i pravovremeno.

Sjetva povrća na otvorenom u kontinentalnom području

Sadnja povrća na otvorenom:

Broj biljaka po jedinici površine

Kako bi početnicima u povrćarstvu olakšali sadnju presadnica, važan je podatak o broju biljaka po jedinici površine. Što se tiče rajčice, na površini od 100 m² planirajte od 200 do 320 biljaka, što ovisi o gustoći, odnosno habitusu i samog hibrida, a na 1000 m² broj biljaka se kreće između 2.000 do 3.200.

Kod uzgoja paprike na 100 kvadrata ide 200 do 300, a na 1000 m² stane 2.000 do 3.000 biljaka. Kad je riječ o kupusu na 100 m² ide 250 do 600 biljaka što podrazumijeva 2.500 do 6.000 biljaka na 1000 m², a salate na 100 m² 1.200 do 1.600 biljaka, dok za 1000 m² planirajte 12.000 do 16.000 biljaka.

Krastavac salatar na 100 m² zauzima 130 do 200 biljaka, a na 1000 m² 1.300 do 2.000 biljaka. Krastavac kornišon na 100 m² zauzima 180 do 250 biljaka, dok na 1000 m² broj biljaka je 1.800 do 2.500 biljaka.

Broj biljaka je orijentacijski i odnosi se na razmak sadnje kojeg donosimo u tablici ispod

Karakteristike sjemena:

Sadnja krumpira

Povrćari se počinju pripremati i za novu sjetvenu sezonu krumpira. Prvo nabavljaju sjemenski krumpir kako bi ga ranije pripremili naklijavanjem te sadili kad to vremenski uvjeti dozvole.

Kreće sadnja krumpira: Manjak sjemenskih gomolja i povećan rizik od bolesti

Važno je pravilno odabrati sjeme ovisno o namjeni jer su određene sorte prikladne za kuhanje, a druge za prženje i pečenje te je zbog toga potrebno poznavati karakteristike.

Osim krumpira kupuje se i luk te drugo sjeme povrća koje se ranije sije ono koje se presađuje.