Jod u povrćarstvu se koristi u mikrodozama - kako napraviti otopinu?

U ishrani povrća često slušamo koliko su važni dušik, fosfor i kalij, a zaboravlja se značaj mikroelemenata, posebno joda. Osim toga, on ima važnu ulogu kada je u pitanju kontrola i zaštita od štetnika i bolesti, poboljšanje imuniteta biljaka. Upotrebljava se za dezinfekciju tla i ne primjenjuje u vrijeme mirovanja biljaka.

Kako se očituje nedostatak joda?

Nedostatak joda se očituje kroz loše zametanje plodova, truljenje cvjetova, biljke kasnije stupaju u fazu cvjetanja i plodonošenja, smanjuje se veličina plodova, opada imunitet biljaka i one postaju meta napada nematoda, ličinki i raznih gljivica.

U samim plodovima smanjuje se sadržaj škroba i mijenja njihova kvaliteta i okus.

Oprez: Koriste se mikrodoze

Najčešće se koristi kao gnojivo, ali i za prevenciju bolesti kao što su plamenjača, pepelnica, truleži. Djeluje i na prve znakove infekcije. Upotrebljava se zalijevanjem ili kao folijarno gnojivo.

Koristi se u mikrodozama, jer veće koncentracije mogu spaliti biljke. Kada ga upotrebljavamo za folijarnu prihranu ili tretiranje biljke moraju biti velike i jake, inače možemo izazvati štetne posljedice. Na presadnice se primjenjuje tek kada se ukorijene, jer su neke vrste izuzetno osjetljive, posebno patlidžan. Ne koristi se često.

Otopina za zaštitu i gnojivo

Nakon sadnje rasada rajčice, patlidžana, paprike dobro je svaku biljku zaliti s 1l otopine koja se priprema tako što se u 10 l vode ukapaju tri kapi joda. Za krastavce se na 9 l vode doda 1 l mlijeka i 12 kapi joda. Okupajte biljke krastavaca i površinu okolnog zemljišta. To će pomoći u uništavanju spora plamenjače i pojave kloroze.

U zaštiti kupusa primjenjuje se nešto veća doza joda, na 10 l vode dodaje se 40 kapi, a na svaku biljku izlijevamo 1 l otopine.

Može se koristiti i kao folijarno gnojivo, ali tada koristimo blažu otopinu od pet kapi u 10 l vode.