AgroKlub.com

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Povrćarstvo » Jesenski špinat je sočniji i daje veće prinose

Jesenski špinat je sočniji i daje veće prinose

Špinat

Jesenski špinat je sočniji i daje veće prinose

Datum: 31.08.2017. 06:00

Kategorija:

Povrćarstvo

Špinat je izuzetno zdrava povrtnica. Jesenska sjetva će osigurati berbu tijekom jeseni, zime i proljeća.

Špinat Spinacia oleracea je povrćarska vrsta iz roda Spinacia koja se može sijati tiijekom jeseni za jesenju, zimsku i proljetnu potrošnju. Špinat koji je posađen u jesen je sočniji od proljetnog, formira više listova i daje veće prinose. Špinat vodi porijeklo sa Orijenta, a kultiviran je u Perziji. Divlje forme špinata rastu na Kavkazu, u Turkmenistanu i Afganistanu. U Europi se počeo uzgajati u srednjem vijeku. Smatra se da su ga u Španjolsku donijeli Mauri i krstaši.

Ljekovitost špinata

Ljekovitost špinata je od davnina poznata, ali ga ne smijemo pripremati sa brašnom ili životinjskim mastima, može izazvati ozbiljne komplikacije i smrtonosan proljev. Osim toga, ukoliko se uzgaja kada je tmurno vrijeme i preobilno gnoji dušičnim gnojivima, špinat nagomilava oksalnu kiselinu i štetne nitrate i nitrite. Ima ih najviše u mladim listovima i lisnim drškama.

Listovi špinata sadrže vitamine A. E, C, vitamine B kompleksa (B2, B6), PP, K, D, minerale (kalij, željezo, magnezij), proteine, vlakna i druge korisne tvari. Zbog velikog sadržaja vlakana špinat je "metla" za crijeva koja čisti nakupljene tvari i na taj način uspostavlja bolji rad crijeva. Potpuno eliminira konstipaciju i normalizira peristaltiku crijeva, ali se ne smije jesti u prevelikim količinama.

Špinat se odlikuje i malim brojem kalorija. Koristan je kod anemije, hipertenzije, dijabetesa, snižava razinu šećera u krvi, prekomjerne težine, reguliranja probave, konstipacije, poboljšava krvnu sliku, jača srce i pruža miran san. Koristan je za oporavak nakon bolesti. Zbog velikog sadržaja vitamina E špinat je odličan u prevenciji starenja. Kod starijih ljudi pomaže da živčana vlakna ostaju vitalna i u dobroj funkciji. Osobe koje jedu špinat imaju manje bora na licu, zdraviju kosu, nokte, zube i ljepši ten.

Može se jesti prijesan u raznim salatama, kuhan (najčešće u kombinaciji sa rižom). Sjeme špinata i listovi se koriste u narodnoj medicini.

Čaj od sjemena špinata

Ovaj čaj se pije kod problema sa radom crijeva i konstipacije. Za pripremu čaja se u 2dl vruće vode skuha 5 do 10g sjemena špinata. Veoma kratko prokuhati i pustiti da se prohladi. Pije se 2 do 3x dnevno poslije obroka.

Uzgoj špinata

Špinat može biti jednogodišnji ili dvogodišnji ovisno od vremena sjetve. Do berbe prođe 30 do 60 dana. Može se uzgajati na otvorenom (bez pokrivanja ili pokriven agroplatnom) ili u zatvorenom prostoru (plastenicima, staklenicima). Sjetvu možemo obaviti u intervalima od 20 dana kako bi osigurali kontinuranu berbu. Za sjetvu treba izabrati sorte ili hibride koji su namjenjeni za jesenju sjetvu. Špinat se u prvih mjesec dana sporo razvija. Biljka formira rozetu listova visine 35 do 40cm. Listovi špinata dostižu dužinu od 20cm.

Veoma dobro podnosi niske temperature do -6ºC, a optimalna temperatura za rast i razvoj se kreće se između 16 i 18ºC. Prezimljava lisna rozeta, a dobro razvijene i ukorijenjene biljke mogu preživjeti i -20ºC. Za sjetvu izabrati osunčan teren, zemljište ph reakcije 6,5 do 7. Špinat može rasti i u sjeni, ali prinos listova će biti manji. Zemljište treba gnojiti organskim gnojivima. Za sjetvu treba izbjegavati zabarena zemljišta.

Niče za 10 do 15 dana. Da bi špinat brže nikao sjeme se može namočiti u vodi preko noći. Za 1m² potrebno je 4 do 5g sjemena. Dubina sjetve je 2 do 3cm. Sjetva se obavlja na razmak u redu do 30cm, razmak između biljaka je 8 do 10cm. Kasnije se biljke mogu prorijediti na razmak od 15 do 20cm.

Ima mali korijen i može se uzgajati na balkonima u saksijama i posudama koje su duboke 30cm.

Berba špinata

Prinos špinata po 1m² je 1,5 do 2kg. U vrijeme berbe biljka špinata treba imati 5 do 8 listova. Za prehranu se koriste samo listovi lisne rozete, ali ne i listovi cvjetnog stabla. Biljka se bere cijela, rezanjem rozete listova ili se beru pojedinačni listovi. Sukcesivna berba je pogodna za male vrtlare i osigurat će kontinuiranu opskrbu kućanstva ovom povrtnicom. Ukoliko režete rozetu neka visina reza bude veća od 2,5cm, jer će to osigurati regeneraciju biljke i novu berbu.

Kod kupovine špinata obratiti pažnju na svježinu listova, ako špinat nije svjež bolje ga ne kupovati. Tijekom dugotrajnog skladištenja špinat gubi svoje nutritivne vrijednosti. Može se čuvati na donjoj polici hladnjaka u plastičnoj vrećici ne duže od dva dana. Za upotrebu tijekom zime može se zamrznuti.

Foto: Freeimages/SamanthaJi

Broj pregleda članka: 1026; Uspješnost članka: 102.3

Tagovi: Špinat

Ključne riječi članka: jesenski, spinat, je, socniji, i, daje, vece, prinose, špinat, špinata, listova, listovi, sjetvu, crijeva, razmak, biljke, biljka, uzgajati, sjemena, zbog velikog sadržaja, veće prinose špinat


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.