• Kompostiranje
  • 01.11.2010.

Jesenski početak kompostiranja

U vrijeme berbe posljednjeg jesenskog povrća i uklanjanja biljnih ostataka tijekom pripreme povrtnjaka za zimsko mirovanje, postavlja se pitanje kamo s biljnim ostacima. Biootpad (ostaci voća i povrća pri pripremi obroka te vrtni otpad iz povrtnjaka, cvijetnjaka, voćnjaka) čini trećinu otpada jednog kućanstva, a ujedno je i vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta. Stoga, zašto ne djelovati u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse i ne započeti s kompostiranjem upravo u jes

  • 7.847
  • 381
  • 0

U intenzivnoj povrćarskoj proizvodnji upotrebljavaju se velike količine mineralnog gnojiva, što uz suženi plodored i tla kisele reakcije rezultira smanjenjem količine humusa u tlu. Organska tvar podrazumijeva sav materijal biljnog i životinjskog porijekla nastao u tlu ili je unesen u tlo, stalno
podložan promjenama te se mora nadoknađivati kontinuirano kako bi se održala plodnost tla.
Povrće zahtijeva veliku količinu organske tvari u tlu (minimalno 3%), što se postiže primjenom organskih gnojiva koja nisu bogata hranjivima, ali povoljno djeluju na količinu organske tvari, strukturu, vodozračni odnose i mikrobiološku aktivnost tla, a time na prinos i nutritivnu kvalitetu povrća. Glavni je razlog slabe opskrbljenosti tla organskom tvari smanjeni unos zrelog stajskog
gnoja
kao najkvalitetnijeg organskog gnojiva. Mnogi proizvođači u želji za povećanjem unosa organske tvari u tlo, često koriste nedozreli stajski gnoj kojim se povećava zakorovljenost
poljoprivredne površine, uz mogućnost zaraze štetnim mikroorganizmima te fitotoksičnog
djelovanja na biljke.

Organski otpad iz kućanstava

Istovremeno, svako kućanstvo proizvodi velike količine organskog otpada koji se lako može pretvoriti u kvalitetan kompost. Stoga su vrtovi idealna mjesta recikliranja organskog otpada s ciljem poboljšanja tla (povrtnjaka ili cvjetnjaka) za sljedeću vegetacijsku sezonu.

Pri posljednjoj jesenskoj košnji travnjaka, kao i pri čišćenju cvjetnih gredica i povrtnjaka te sakupljanju lišća može se prikupiti dovoljno materijala za početak kompostiranja. Dodatna motivacija može biti: ušteda novca za nabavu stajskog gnoja i drugih organskih gnojiva, smanjena količina otpada za odlaganje te doprinos očuvanju okoliša. Za kompostiranje treba odabrati mjesto koje je smješteno u sjenovitom dijelu vrta ili dvorišta, zaštićeno od vjetra kako bi se spriječio gubitak vlage i postigla optimalna temperatura za rad korisnih mikroorganizama. Za kompostiranje se mogu koristiti komposteri koji omogućavaju čist i uredan način proizvodnje komposta, a mogu biti kućne izrade (drveni, žičani, pleteni) ili pak plastični i metalni koji se mogu nabaviti u vrtnim centrima. Zbog praktičnijeg transporta biootpada, komposter treba smjestiti u blizini izvora biljnog materijala za kompostiranje. Izvedba kompostera može biti različita. Tako su komposteri sastavljeni od tri odjeljka idealni za kućanstva na kojima se svakodnevno mogu skupiti manje količine biootpada: prvi dio kompostišta služi za sakupljanje biootpada, u drugom dijelu se odvija razgradnja u uvjetima optimalne vlage i aeriranosti, dok se u trećem odjeljku odvija zrenje komposta.

Što kompostirati?

Kako bi se proizveo kvalitetan kompost, potrebno je usitniti što raznovrsniji biootpad čime će se privući razne korisne organizme koji će enzimima postupno razgraditi biljni materijal. Preporučuje
se u podjednakom omjeru pomiješati biootpad bogat dušikom (trava, ostaci voća i povrća) jer se brže razgrađuje i osigurava vlagu te biootpad bogat ugljikom (lišće, usitnjene grane, slama) koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost kompostne hrpe. Raznolikost početnog materijala
za kompostiranje osigurat će veću koncentraciju hranjiva u proizvedenom kompostu. Treba naglasiti da se ne smiju kompostirati osjemenjeni korovi te zaražene i bolesne biljke. Kompostirati se:

  • Ne može: trava i ostaci plijevljenja ukoliko korov nije u fazi cvatnje, lišće listopadnog drveća, ostaci povrća i voća, vrećice i listovi čaja, talog kave, ocvalo cvijeće i usitnjeni biljni ostaci nakon orezivanja ukrasnog grmlja i drveća, papir, pepeo drva, piljevina, usitnjena vuna, ljuske jaja, upotrijebljeni supstrat u uzgoju cvijeća ...
  • Ne može: osjemenjeni korovi, zaražene i bolesne biljke, lišće i ljuske oraha, lišće crnogoričnog drveća jer dugim procesom razgradnje povećava kiselost tla, ostaci kuhanih jela jer tijekom razgradnje nastaju uvjeti pogodni za razvoj patogena i štetočina te mirisom mogu privući glodavce, novinski papir i časopisi u boji, obojeno ili lakirano drvo, guma, plastika, metal, staklo, pelene, sadržaj vrećica iz usisavača, lijekovi, ostaci sredstava za zaštitu bilja ...

Koraci u kompostiranju

Na dno kompostera potrebno je postaviti sloj debljine 15 cm usitnjenog krupnijeg materijala
(grančice) kako bi se osiguralo otjecanje suvišne vlage i omogućio pristup korisnim
organizmima iz tla (bakterije, mikroorganizmi, kišne gujavice) u kompostnu hrpu.

Na taj drenažni sloj se slažu slojevi raznog biootpada usitnjenog na dijelove manje od 5 cm. Ručno usitnjavanje biljnog materijala može biti poprilično naporno, pa se pri većim količinama otpada (posebice krupnog drvenastog) često koriste specijalni uređaji za tu namjenu (drobilice; sjeckalice). Između slojeva biootpada treba nasuti tanki sloj vrtne zemlje ili svježeg komposta. Povremeno treba dodavati i tvari koje potiču razgradnju i obogaćuju mineralni sastav komposta (mineralna gnojiva, pepeo) te vapno za uklanjanje suvišne kiselosti i održavanje sredine povoljne za rad mikroorganizama. Slaganje slojeva biljnog materijala treba ponavljati dok se ne dosegne visina kompostne hrpe do 1 m. Efikasnost kompostiranja ovisi o usitnjenosti početnog biljnog materijala te mikroklimatskim uvjetima u kompostnoj hrpi. Cilj je osigurati idealne uvjete za korisne organizme koji svojim metabolizmom razgrađuju organsku tvar pri čemu nastaje toplina.
Visoke temperature koje se razvijaju tijekom razgradnje komposta (55 do 68 °C) pogoduju
uništenju uzročnika bolesti i sjemenki korova. Komposter treba prekriti materijalom koji propušta
zrak kako bi se smanjilo isušivanje i gubitak topline te spriječilo raznošenje vjetrom. Voda je ključna za sve enzimatske procese, te kompost treba održavati vlažnim kako bi se osigurala brza razgradnja. Prozračivanjem tj. miješanjem kompostne hrpe (barem jednom mjesečno) osigurat će se uvjeti za aerobne procese razgradnje. Pri prevelikoj se vlažnosti komposta pak sprečava ulazak zraka u kompostnu hrpu i razvijaju se anaerobni mikroorganizmi koji izazivaju proces truljenja tijekom kojeg se razvijaju neugodni mirisi. Ovisno o korištenom biljnom materijalu i uvjetima tijekom kompostiranja, za potpuno zrenje komposta potrebno je 6 do 12 mjeseci. Tada je kompost rastresit, tamne boje, specifičnog mirisa „šumskog tla“ i može se koristiti u uzgoju povrća i cvijeća. Tijekom kompostiranja, djelovanjem korisnih organizama
razgrađuju se složeni spojevi organske tvari u jednostavnije oblike dostupne i potrebne biljci za rast i razvoj, čime samo oponašamo ciklus kruženja organske tvari u prirodi.

Autor: Sanja Fabek, dipl. ing.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Povrtlarstvo Kompostiranje Komposter Gnojidba


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi