Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Svemir Žepina
  • 10.02.2022. 09:00
  • Zadarska, Jagodnje Donje

Izigran za posao u gradu - Svemir Žepina osigurao si egzistenciju u opustjelom selu

Vraćam se tamo odakle je djed Križan otišao prije 50 godina, kaže Svemir. Kako je novcem iz vlastite proizvodnje povrća podigao dva plastenika od 2.000 kvadrata i kuću u koju se vraća sa suprugom i djecom?

Foto: Arhiva obitelji Žepina
  • 4.073
  • 591
  • 0

Sve je više poljodjelaca i u Ravnim kotarima, najvećem polju u Dalmaciji, koji su smanjili ili napustili poljoprivrednu proizvodnju. Ali ima i izuzetaka. Onih koji se vraćaju, ostaju vjerni zemlji i obiteljskoj tradiciji. Takav svijetli primjer je Svemir Žepina (41) iz Biograda na moru.

"Živim u gradu, a radim u selu", kaže Svemir, koji uz pomoć supruge Martine i oca Jose (73), obrađuje 8 hektara svoje i unajmljene zemlje u Vranskom polju i na području Jagodnje Donje u općini Polača.

Novi početak u Jankolovici

Žepine su inače iz Jagodnje. Prije 50 godina djed Križan, koji je doživio 93 godine, počeo je graditi kuću u Biogradu. Pomagao mu sin, Svemirov otac Joso koji se još kao mladić zaposlio u tadašnjem poljodobru Vrana u sastavu Poljoprivrednog kombinata Zadar. Radio kao traktorista, u Domovinskom ratu na prvoj crti obrane brinuo i o farmi krava da bi, nakon svega, kao tehnološki višak bez otpremnine i naknade s biroa završio u prijevremenoj mirovini. 

Nije bilo druge nego pokrenuti proizvodnju kupusnjača, poriluka, peršina, blitve i krumpira na 2 hektara obiteljskog imanja na Jankolovici i u Jagodnji Donjoj, koje je u ratu, kao i cijelo područje općine Polača, bilo okupirano. Uz sina Svemira pomagala je i supruga Dušanka koja je nažalost nedavno preminula.

Joso na Ursusu C355 koji još uvijek dobro služi jer se uredno servisira

Svemir, po zanimanju profesionalni vozač nadao se zaposlenju u struci, pet sezona odradio u Hitnoj, a kad je raspisan natječaj za stalno primili su kandidata po zanimanju - ugostitelja!

"Izigran sam i to me tada jako pogodilo. Nepravda boli. Zamjerio sam ondašnjem ravnatelju Predragu Orloviću, a danas sam mu zahvalan", kaže Svemir. Osnovao je svoj OPG i posvetio se poljoprivredi. Ozbiljno. Bilo mu je, veli, jasno da tko se misli ozbiljno baviti poljoprivredom mora proizvoditi cijele godine.

Zato je uz proizvodnju kupusnjača na otvorenom počeo raditi na podizanju plastenika.

Do plastenika novcem iz vlastite proizvodnje

Javio se na natječaj za mjeru 6. iz Programa ruralnog razvoja - Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima. Iznos bespovratnih 50.000 eura (381.150 kuna). Osim podizanja plastenika namjeravao je kupiti i potrebnu mehanizaciju (traktor, rotodrljaču, plug), ali - nije prošao na natječaju. 

"Falilo mi je 20 bodova jer nisam bio prijavljen na birou kao nezaposlen. Kako da se prijavim kad imam vlastiti OPG", govori Svemir i dodaje: Moj je dojam da do bespovratnih sredstava iz eu fondova najlakše dolaze oni koji se natječu "s kauča". Bez radnog iskustva i drugih preduvjeta za bavljenje poljoprivredom.

Neuspjeh ga nije obeshrabrio. Odlučio je do plastenika doći vlastitim novcem odnosno povećanjem proizvodnje.

"Unajmio sam još nekoliko hektara za proivodnju na otvorenom. Ljudi koji iz raznoraznih raloga ne obrađuju svoju zemlju izišli su mi ususret i ustupili mi svoju zemlju takorekuć bez ikakave naknade", kaže ne krijući da im je neizmjerno zahvalan.

 Svu proizvodnju plasirali su na Zelenoj tržnici u Zadru.

Od nakupaca do Seljačke tržnice

"Tu si mogao prodati na veliko nakupcima, ali po puno manjoj cijeni". No i to je bolje nego da predaš robu otkupnim centrima koji ti, ako i plate, plate s velikim zakašnjenjem. A život od poljoprivrede je ciklus koji traje 12 mjeseci, u kojemu svaki idući korak ovisi o onome predhodnome. Ovo što sada beremo sadili smo u rujnu prošle godine, a prodajom ćemo pokriti novi korak u proizvodnji, pojašnjava Žepina.

Njegovo obiteljsko gospodarstvo krenulo je uzlaznom putanjom odkad se prije 11 godina oženio.

Svake subote na Seljačkoj tržnici proda oko 700 kg raznog povrća (Foto: N.Jusup)

Supruga Martina rođena je gradu Hanoveru u Njemačkoj od majke Pauline porijeklom iz Hrvatskog zagorja i oca Pavla iz Podgrađa kod Benkovca. Nije, kaže, požalila što se vratila u očev žavičaj. Dapače.

Drugi važan događaj za OPG Žepina je kad su prije 9 godina pristupili Seljačkoj tržnici Zadar. Od tada svake subote ispred Supernove nude kupcima ono što oni traže. A oni ne traže kalibrani pomidor, mrkvu ili blitvu. Hoće kvalietan i sviježi domaći proizvod koji, veli Svemir, doslovce sa njive dolazi na njihov stol. Bez posrednika, iz prve, a ne treće ili četvrte ruke.

Povratak u opustjelu Jagodnju Donju

Potrošačima je, dodaje, prilagodio i asortiman. Zadobio njihovo povjerenje. Puno ih dolazi od prvog dana, iz tjedna u tjedan dolazili su i dolaze novi tako da je Svemir stalno povećavao proizvodnju. Povećavali su se i prihodi pa je u međuvremenu podigao i dva plastenika, svaki od 1.000 kvadrata na djedovini u Jagodnji Donjoj. Na otvorenom, u Bari, kako nazivaju plodno Vransko polje, proizvodi cijelu paletu sezonskog povrća na ukupno 8 hektara. Tako svake subote na tri štanda na Seljačkoj tržnici  proda imeđu 600 i 700 kilograma povrća ili oko 35 tona godišnje.

"Prihodi su toliki da mi kao obitelj možemo pristojno živjeti", zadovoljan je.

Iz vlastite proizvodnje kupio je u Jagodnji građevinski teren od općine Polača. Gradi novu kuću od 200 kvadrata u sklopu koje će biti i sortirnica povrća za tržište. S izvora Mali Stabanj udaljenog 900 metara vlastitim sredstvima financirao je vodovodnu mrežu, napravio akumulaciju od 30 kubika iz koje se navodnjava povrće u plastenicima. 

"Vraćam se gdje mi je posao, tamo odakle je did otišao prije 50 godina", govori. Ne na didovo ognjište koje je u međuvremenu opustjelo, stare kuće porušene u ratu. Podižem novu kuću na novom terenu jer na starini nisu rješeni ni imovinsko-pravni odnosi, pojašnjava. 

Za godinu, dvije on, supruga Martina i kćerke Izabela (8) i Helena (6) uselit će u svoju kuću. Jedva čekaju, jer, kako kaže Svemir, nema boljeg života od života na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu gdje je obitelj 24 sata na okupu, žive zajedno, izvršavaju obaveze i svi zajedno doprinose zajedničkom domaćinstvu. Prirodno je da i djeca odrastaju uz roditelje, da ih oni odgajaju, a ne tete čuvalice, kaže Žepina koji je stvorio uvjete da on i njegova obitelj mogu na svom imanju živjeti od svoga rada. Njegov kredo je: Radi na svojoj zemlji tako kako bi tvoja zemlja radila za tebe. Uspio je zato jer radi što voli i voli što radi.

 Otac Svemir i majka Martina sa kćerkama Izabelom i Helenom u polju na Jankolovici

Razgovarali smo o aktualnim problemima. Kako oživiti hrvatsku poljoprivredu, vratiti mlade i zaustaviti iseljavanje, ali i poskupljenju repromaterijala i cijene u trgovačkim centrima

Kao i sve proizvođače Svemira brine naglo i drastično povećanje cijena repromaterijala, posebno gnojiva i plavog dizela. Strah ga je, kaže, što će biti s proizvodnjom. Iako su poskupljenja krenula još ljetos on cijene svojih proizvoda nije dizao niti ih želi dizati. Ako bi svi podizali cijene taj stampedo bi izazvao kaos. Inflaciju koja bi štetila svima. Najviše proizvođačima i potrošačima. A što se tiče sadašnjih cijena domaćih proizvoda one su, tvrdi on, konkuretne onima iz trgovačkih lanaca. O kvaliteti da se i ne priča. Cijene u lancima su niže samo kad su akcije na kojima se uglavnom prodaje škart.

"Mi, domaći proizvođači ne bavimo se tržišnim prijevarama", dodaje. U lancima primjerice salatu, brokulu, cvjetaču… prodaju komadno. Dođe mi naš čovik i kaže pa salata je u tom i tom lancu 7 kuna. Nemoguće, velim i odem provjeriti. Uzmem komad, stavim u vrećicu pa na vagu. Nema ni 15 deka. Tako kil salate dođe u tom lancu 40 kuna, a kod mene na Seljačkoj pijaci 15 najviše 20 kuna za kilogram.

Od polja do stola bez posrednika

Na pitanje što treba učiniti u našoj poljoprivredi da bi proizvodili dovoljno hrane za vlastite potrebe Svemir odgovora: "Naš najveći problem je što roba od njive do stola prolazi puno stepenica i ruku". Od proizvođača preko nakupaca, distributera i trgovaca do potrošača. Svak uzima svoj dio kolača. Na kraju, kaže, najmanje dobiju proizvođač i krajnji kupac tj. potrošač koji skupo plaća ono što jede.

Kako eliminirati posrednike?

U sređenem europskim državama to su davno rješili. Poticali su proizvođače na udruživanje na način da su im osigurali hladnjače i distribucijske centre. Tako proizvođači putem svojih zadruga i proizvođačkih organizacija izravno dogovaraju pa i diktiraju cijene trgovačkim lancima. Kod nas je obrnuto. Država je hladnjače i distribuciju omogućila pojedncima koji nemaju veze s proizvodnjom. Otkupni centri sami formiraju cijene. Proizvođača ne pitaju. Plate mu kad i koliko hoće.

Berba salate i blitve traje od Božića do 1. ožujka

Tako je proizvodnja iz godine u godinu uništavana, ljudi su odustajali jer od rada na svom imanju nisu mogli živjeti, sela su opustjela. Na području Jankolovice pa i cijelog Vranskog polja većina od 5.500 hektara plodne zemlje je u ledini. Zapušteno. Zemlju još obrađuju samo najuporniji, a i oni se mogu nabrojati na prste dvije ruke. Znači, nema se tko udruživati i tu se krug zatvara. A što znači biti udružen i prodavati svoje proizvode bez posrednika dobar primjer je Seljačka tržnica na kojoj roba s polja u najkraćem roku stiže do stola potrošača.

Bez posrednika, zaključio je Svemir Žepina, mladi čovjek koji em radi, em zna što govori. Samo, hoće li njegovu priču pročitati i uzet  zaozbiljno "oni gori" u ministarstvima i vladi, koji su izabrani da rade u interesu boljitka svih, a ne samo nekih. Privilegiranih!


Fotoprilog


Tagovi

Svemir Žepina Biograd na Moru Vransko polje Povrće Seljačka tržnica Jagodnja Donja


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]