• Paprika
  • 17.05.2011.

Izbor sorti paprike

Paprika obiluje različitim oblicima, veličinama i bojama ploda i svrstavamo je u skupinu povrća s velikim brojem tipova i formi. Kod nas se uglavnom uzgajaju paprike koje pripadaju vrsti Capsicum annuum var. macrocarpum (krupnoplodne sorte) i Capsicum annuum var. microcarpum (sitnoplodne sorte)

  • 21.170
  • 765
  • 0

Unutar ova dva varijeteta razlikujemo i nekoliko tipova s puno sorti.

Krupnoplodne sorte

U krupnoplodne sorte paprike spada većina sorata koje se nalaze na Sortnoj listi RH. Razlog tome je što se one znatno više uzgajaju nego sitnoplodne. Krupnoplodne sorte imaju uglavnom više-manje stožastoblik plodova, i to su sorte u tipu „babura“, „kapije“ „rog“ i „začinske“, dok „rotound“ tip paprike ima plodove okruglog oblika.

„Babura“

U uzgoju su najraširenije krupnoplodne sorte u tipu „babura“, što potvrđuje i najveći broj registriranih sorti u ovom tipu kod nas i u svijetu. Osnovne karakteristike ploda ovog tipa su prizmatični oblik ploda koji završava sa 3 ili 4 vrha, koliko najčešće ima i sjemenih pregrada. U ovaj tip ubrajamo i sorte sa stožastim plodovima koji završavaju s jednim vrhom koji može biti najčešće oštar ili pak zaobljen i najčešće ima 3 sjemene pregrade. Omjer širine i dužine ploda kod sorata ovog tipa iznosi 1:1 do 1:2,5.

"Meso" ploda (perikarp) u tehnološkoj zrelosti je mliječnobijele, svijetložute, svijetlozelene ili tamnozelene boje koja u fiziološkoj zrelosti može prijeći u svijetlocrvene, tamnocrvene, narančaste ili ljubičaste boje. S obzirom na to da naše tržište preferira svijetložute i žute boje paprike većina registriranih sorata ima takvu boju u tehnološkoj zrelosti. Plodovi ovih paprika su vrlo krupni s prosječnom masom 80-150 g i debljinom perikarpa 4-7 mm. Ovaj tip paprika ima široki sortiman ranih do kasnih sorti koje se mogu uzgajati u zaštićenom prostoru i na otvorenom. Nove selekcije uglavnom su hibridi od kojih su danas najrašireniji u proizvodnji Istra F1, Blondy F1 i Bianca F1 svijetlozelenih i žutih boja plodova. Plodovi su uglavnom namijenjeni za potrošnju u svježem stanju iako se mogu i konzervirati kiseljenjem.

„Kapije“

Sljedeći tip paprika s velikim spljoštenim plodovima su „kapije“, posebno cijenjene kod naših ljudi za pečenje i spremanje zimnice, odnosno, za preradu kiseljenjem i proizvodnju ajvara. Iz tog razloga i vrlo traženi od strane prerađivačke industrije. Plodovi ovog tipa su spljošteno stožastog oblika sa zašiljenim vrhom, mase 60 - 120 g i debljine perikarpa 4 - 7 cm. Najčešće imaju 2, a rjeđe 3 sjemene pregrade. Promjer plodova kreće se 4 - 7 cm, a dužina 10 - 18 cm odnosno omjer širine i dužine je 1:2 do 2,5. Boja perikarpa u tehnološkoj zriobi je svijetlo ili tamnozelena, a u fiziološkoj crvene do tamnocrvene nijanse. Ovaj se tip paprike uzgaja uglavnom na otvorenom, a najraširenije sorte su Kurtovska kapija, Stella i Slonovo uho.

Sorte u tipu „rog“

Ova grupa sorata dobila je ime po obliku ploda koji podsjeća na rog krava i za razliku od „kapije“ nisu plosnati. Osnovna karakteristika ovih sorata su vrlo dugi, stožasti, plodovi kod nekih i 20-30 cm. Omjer promjera i dužine ploda iznosi 1:5 - 8. Površina ploda može biti glatka ili malo naborana. Debljina ploda iznosi 3 - 6 mm, a masa ploda može biti 30 - 90 g. U tehnološkoj su zriobi najčešće žute ili svijetlozelene boje, a u fiziološkoj crvene. Uglavnom se uzgajaju na otvorenom iako je moguć i uzgoj u zaštićenim prostorima. Koriste se obično za rezanje plodova u filete koji se kisele i spremanje ajvara. Većina ovih sorata su bez kapsaicina pa nemaju ljut okus. U proizvodnoj praksi su dosta rasprostranjene sorte Sivrija i Arlequin, dok su novo selekcionirane sorte Podravka i Slavonka vrlo perspektivne, s obzirom na to da imaju dobar genetski potencijal koji im pruža mogućnost da zauzmu vodeće mjesto u ovom tipu sorata u našoj zemlji, ali i šire.

„Začinske“ paprike

Na Sortnoj listi RH nalazimo samo dvije registrirane sorte u tipu „začinske“ -˝Horgoška slatka 2 i Szegedi 20. U praksi većina paprika u ovom tipu su lokalne populacije, a ne priznate sorte koje poljoprivrednici na svom gospodarstvu sami izabiru i umnažaju za osobne potrebe. Plodovi ovog tipa paprike su stožasti široki 2 - 4 cm, dugi 8 - 15 cm, odnosno, omjera širine i dužine 1:2 - 4 sa 3 sjemene pregrade. Prosječna masa takvih plodova iznosi oko 20 g. Boja ploda kod ovih paprika u tehnološkoj zrelosti je tamnozelena, a u fiziološkoj tamnocrvena. Osnovna karakteristika plodova ovog tipa paprike je da imaju tanki perikarp od svega par milimetara, što omogućava da se oni već na biljci dok su u fiziološkoj zrelosti osuše. Kod ovih sorata paprike poželjno je da imaju intenzivnu crvenu boju koja se sušenjem ne gubi. Plodovi mogu biti slatki i ljuti što ovisi o sorti odnosno o sadržaju kapsaicina, koji ovisno o količini, daje intenzitet ljutine. Po položaju na biljci plodovi mogu biti stršećeg ili visećeg položaja. Paprike ovog tipa isključivo se uzgajaju na otvorenom, a namijenjeni su za sušenje i mljevenje.

„Rotound” (paradajz paprika)

Za sorte ovog tipa paprike karakteristično je da imaju vrlo debeli perikarp 5 - 10 mm. Kako im i samo ime govori “rotound”, plodovi ovih sorata su okrugli, najčešće okruglospljošteni, promjera ploda dvostruko većeg od njegove visine, odnosno omjera širine i dužine 1:1 do 1:0,5. Obično imaju više od 4 sjemene pregrade. Površina ploda može biti rebrasta ili glatka. Prosječna masa plodova se kreće od 30 - 120 g. U tehnološkoj z r i o b i plodovi su mliječnobijeli, svijetložuti, žuti ili tamnozeleni, a u fiziološkoj crveni. Uzgajaju se isključivo na otvorenom za potrebe prerade, uglavnom za kiseljenje cijelih plodova. U proizvodnji su dosta raširene sorte Kalvil bijeli, Rotound žuti, Botinečka žuta i Majkovačka žuta.

Sitnoplodne sorte

U sitnoplodne paprike spadaju sorte koje imaju sitne plodove (uglavnom <20 g). Najpoznatiji tip sitnoplodnih sorti paprike su „feferoni“. Osim „feferona“ u sitnoplodne paprike spadaju i paprike tipa „šipke“ čije sorte ne nalazimo na našoj Sortnoj listi. Karakteristika je tih plodova da su stožastog oblika odnosa promjera i dužine 1:3 - 6 i prosječne mase ploda 10 - 20 g. Boja ploda u tehnološkoj zrelosti je svijetložuta do zelena, a u fiziološkoj žuta do intenzivno crvena. U ovaj varijetet spadaju i paprike potpuno okruglog oblika čiji su plodovi veličine trešnje. Boja tih plodova u tehnološkoj zrelosti može biti svijetložuta do tamnozelena, a u fiziološkoj žuta i crvena. Interesantni su i sitni plodovi vrste Capsicum frutescens koja u jednom koljencu na biljci ima po dva ili više vrlo sitnih dekorativnih plodova sličnih malom feferonu koji su uz to i jako ljuti. Koriste se u fiziološkoj zrelosti za pripravu ljutih umaka. To su paprike koje spadaju u tip „tabasco“. Kod nas se uglavnom uzgajaju kao ukrasne paprike u loncima.

Autor: Dr. sc. Dean Ban


Povezana biljna vrsta

Paprika

Paprika

Sinonim: - | Engleski naziv: Sweet pepper | Latinski naziv: Capsicum annuum L.

Paprika je cijenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, bjelančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tijekom cijele godine, u svježem stanju, i u... Pročitaj više »

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Povrtlarstvo Paprika Sorte


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jutros sam za Agroklub pripremao materijal za zanimljivu reportažu o jednom od najljepših pašnjaka n... Pročitaj cijelu bilješku »