Hrvatska nema dovoljno domaćeg graha, no ima sve više proizvođača, a vraća se i trend kupovanja domaće hrane. Da ga je više na poljima, i cijena bi mu bila niža, a možda je ovo početak i novog trenda u uzgoju
Jedna od najpopularnijih zimskih namirnica je grah. To je jednogodišnja povrtna kultura kratke vegetacije. Od sjetve do berbe prođe svega dva mjeseca pa se u našim krajevima uzgaja kao postrna kultura nakon rajčice ili krastavaca. Grah ima karakteristično slabo razvijen korijenov sustav koji tek u izuzetno dobrim tlima može prodrijeti na dubinu od jednog metra.
Hrvatska nema dovoljno domaćeg graha, a na trpezama je većinom kineski, kanadski i meksički grah, čija je cijena pristupačnija. Kilogram domaćeg graha kreće se na tržnicama čak i do 50 kn, a ionako ga je dovoljno teško i pronaći. Nekoliko mještana iz Josipdola, tek je krenulo u proizvodnju tog povrća, i kažu udomaćio se grah na tlu, tradicionalno rezerviranom za kupus i krumpir. Kako sada stvari stoje, hektara pod njegovom površinom bit će i više. No, mnogi uzgajivači se pitaju je li im to uopće i trebalo, jer se susreću s mnogim problemima.
Nekima ide dosta loše, a sve će kažu, završiti u sjemenju, jer neće se ni prodati, no neće odustati od sadnje upravo zbog plodoreda. Pošto je za one koji se bave proizvodnjom kupusa i krumpira, to najpogodnija predukultura, tako su i krenuli u proizvodnju graha. Kod nas se uzgaja sorta plavčić, a na OPG-u Vesne Vranić, zelenčić i šarenčić, isključivo domaće sorte. Tamo također smatraju kako je grah dobra predkultura, no žele i proizvoditi nešto čega više nema u Hrvatskoj.
Na svom gospodarstvu koriste kombajn za grah, koji je preuređeni kombajn za žito. Reprodukciju sjemena rade samostalno jer kako kažu, nema ga dovoljno, a strojevi su pak preskupi. No, dobro je da ima sve više proizvođača, a vraća se i trend kupovanja domaće hrane, ljudi su počeli prepoznavati kvalitetu i kakvoću, žele se zdravije hranti i biti informirani o tome na koji način se ta hrana proizvodi. Da ga je više na poljima, i cijena bi mu bila niža, a možda je ovo početak i novog trenda u uzgoju ove zaboravljene kulture.
Tagovi
Autorica
Ivana Nađ
Prinose u izazovnoj vrtlarskoj sezoni ubuduće će imati samo prilagodljivi
Sestre iz Splita, napravile ozbiljnu poljoprivrednu priču u Lici
Zelena stjenica sve veća prijetnja rajčici, ove godine štete posebno velike
Duljina dana ključna je za formiranje glavice luka
