Ne postoji univerzalni recept za gnojidbu paprike, ali je važno kompletno osiguranje makro i mikroelementima u svim fazama razvoja.
Paprika se kod nas proizvodi i u plastenicima i na otvorenom polju, za potrebe svježe proizvodnje, ali i industrijske prerade. Sije se direktno ili iz presadnica. Najbolje uspijeva na plodnim, humusnim i lakšim zemljištima, a u hladnom zemljištu s visokom razinom podzemne vode, daje niske prinose. Odgovaraju joj neutralna ili slabo kisela zemljišta. Kao ni za drugo povrće, ni za papriku ne postoji univerzalni recept za gnojidbu.
Kako kaže savjetodavka Smiljka Mojsović, potrebno je osigurati pristupačnost 100-150 kg/ha dušika u nitratnom ili amonijskom obliku, 150-200 kg/ha fosfora i 80-150 kg/ha kalija, iz mineralnih gnojiva, s tim što se parcela gnoji u jesen i sa 30-50 t/ha stajnjaka.
"Intenzivna proizvodnja paprike zahtijeva kompletno osiguranje makro i mikroelementima u svim fazama razvoja", napominje Mojsović.
Dušik je element koji najviše utječe na razvoj, kvalitetu ploda i količinu prinosa. Za papriku je najvažnije da bude dobro opskrbljena ovim elementom u prvoj polovici vegetacijskog perioda, zbog ranijeg sazrijevanja i kvalitete ploda. Kada dušik nedostaje, dolazi do slabijeg rasta paprike i kvaliteta ploda opada.
Fosfor djeluje na cvjetanje, oplodnju, pa tako i na visinu i kvalitetu prinosa. U slučaju nedostatka, neophodno je obaviti gnojidbu zemljišta vodotopivim fosfornim gnojivima.
Kalij osigurava bolji imunitet, dobar ritam zrenja, bolju kvalitetu za transport i skladištenje plodova. Prekomjerna upotreba kaliju utječe na to da plodovi budu sitniji i tijekom sazrijevanja dobiju jako žutu boju.
Kalcij je element na koji je plod paprike jako osjetljiv. Nedostatku doprinose greške u ishrani i zalijevanju, a to uzrokuje vršnu trulež vrha ploda.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica