• Uzgoj povrća
  • 06.04.2014. 14:10

Gnojidba korjenastog i mahunastog povrća

Višegodišnjim iskorištavanjem povrtnjaka, tlo se iscrpljuje i osiromašuje hranjivima koja su potrebna za normalan rast, razvoj i plodonošenje povrća.

  • 1.358
  • 121
  • 0

Primjena mineralnih gnojiva u povrtlarskoj proizvodnji važna je, kako za postizanje visokih prinosa, tako i za kvalitetu konačnog proizvoda koji će nas zadovoljiti i nutritivnom vrijednošću. Osim utjecaja na prinos, gnojidbom održavamo ili podižemo cjelokupnu plodnost tla.

Gnojidba korjenastog povrća

Izbor NPK formulacija za gnojidbu korjenastog povrća ovisi o vrsti tla i namjeni uzgoja, tako da se za osnovnu gnojidbu ovih kultura primjenjuju formulacije NPK 7-20-30, NPK 5-15-30, NPK 8-26-26 ili NPK 15-15-15, ovisno o odnosu hranjiva u tlu. Za korjenasto povrće karakteristično je da dolazi na drugo mjesto u plodoredu i najbolje uspijeva nakon kultura koje su bile obilno gnojene stajskim gnojivom. Zbog toga što gnojidba stajskim gnojivom ili nerazgrađeni biljni ostaci mogu izazvati grananje i nepravilnost zadebljalog korijena i time omogućiti napad raznim štetnicima iz tla, čime se smanjuje njihova tržna i prehrambena vrijednost, prije sjetve mrkve, peršina i pastrnjaka obavlja se gnojidba s 0,6 - 0,7 kg/10 m2 NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30.

Predsjetvena priprema tla mora biti izuzetno kvalitetno obavljena da omogući kvalitetnu sjetvu i brzo nicanje. Prilikom međuredne kultivacije usjev se još prihrani s 0,15 kg/10 m2 KAN-a, koji se raspodijeli u dva jednaka obroka: prva prihrana kada biljčice imaju 5 - 6 razvijenih listova, a druga mjesec dana nakon toga.

Kod peršina listaša polovica KAN - a daje se pri 5 - 6 razvijenih listova, a ostatak u još tri prihrane iza svake košnje. Treba napomenuti da ne treba pretjerivati s dušikom jer povećane količine dušika neće bitno utjecati na povećanje prinosa, samo mogu uzrokovati previše bujnu lisnu masu, slabu obojenost korijena, slabu skladišnu održivost i brže kvarenje.

Gnojidba mahunastog povrća

Mahunasto povrće, kao grah i grašak, također su kulture osjetljive na stajsko gnojivo i ostala organska gnojiva. Radi toga je primjena stajskog gnojiva preporučljiva samo na tlima koja su siromašna humusom. Na plodnim tlima stajsko gnojivo može znatno povećati sadržaj dušika u tlu, što će imati za posljedicu prebujan rast biljaka i slabo zametanje mahuna. A grah i grašak su leguminoze za koje je karakteristično da na korijenu razvijaju simbiotski odnos s bakterijama posredstvom kojih se djelomično opskrbljuju dušikom iz zraka. Vrlo je važno da grah i grašak u prvim fazama razvoja imaju na raspolaganju dovoljnu količinu dušika dok ne počnu koristiti dušik iz kvržica. Znači, isključivo se gnoje mineralnim gnojivima i to samo pri pripremi tla za sjetvu, pri čemu se prim-jenjuje 50 g/m2 NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili NPK 8-26-26.

Nakon primjene gnojiva po proizvodnoj površini, tlo se preore ili prekopa. Treba izbjegavati pretjerano usitnjavanje (frezanje) jer do nicanja može nastati pokorica, što otežava nicanje i može biti uzrok neujednačenog nicanja, a zbog toga i nejednoličnog usjeva. Obavlja se jedna prihrana KAN - om u količini od 150 kg/ha. Nju je najbolje obaviti u ranijim fazama razvoja, tj. u fazi tri lista kako bismo osigurali dovoljno dušika za početni rast, dok se simbiotske bakterije ne aktiviraju, preko kojih će se biljka kasnije snabdijevati dušikom. Ne treba pretjerivati s dušikom jer tada samo buja nadzemna zelena masa, mahune se slabije zameću i razvijaju, a vegetacija se produžuje.

Nedostatak dušika također nije poželjan jer se biljke slabije razvijaju, dolazi do odumiranja listova i smanjenje prinosa. Mahune su naročito osjetljive na nedostatak mikroelementa željeza i mangana. Oni sudjeluju u procesu fotosinteze i kao posljedica njihovog manjka, slabija je tvorba bjelančevina. Stoga je preporučljivo primijeniti putem lista Fertinu P za povrće koja uz osnovna hranjiva poput dušika, fosfora i kalija, sadrži i potrebne mikroelemente, željezo, mangan, cink, bor i bakar. Ona se primjenjuje kao 0,5 - 2 postotna otopina svakih 10 do 14 dana. Niže koncentracije primjenjuju se dok je biljka još nerazvijena, a kasnije više koncentracije. Također se tijekom vegetacije mogu primijeniti i Fertina B, otopina bora za bolju oplodnju i razvoj plodova ili u slučaju nedostatka bora, u koncentraciji 0,5 - 1 %, te Fertina Fe sa željezom za korigiranje simptoma nedostatka željeza na karbonatnim tlima koja se primjenjuje kao 0,1 - 0,2 postotna otopina.


Povezana biljna vrsta

Stočni bob

Stočni bob

Sinonim: krmni bob | Engleski naziv: Field bean | Latinski naziv: Vicia faba L.

Stočni bob kao zelena masa koristi se u smjesi s drugim krmnim kulturama. Za sijeno je nepogodan jer se pokošena biljna masa sporo suši. Sjeme boba sadrži 22 – 35 % bjelančevina i... Pročitaj više »

Tagovi

Korjenasto povrće Mrkva Peršin Grah Grašak Mahunasto povrće KAN Predsjetvena priprema tla Štetnici NPK Stajsko gnojivo Mineralno gnojivo Dušik Bakterije Fertina Prihrana Iscrpljivanje tla Visoki prinosi Grašak Stočni bob


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi