• Prihrana povrća
  • 20.06.2012.

Folijarna prihrana povrća

Povrtlarstvo: Prihrana povrća

Foto: RGBStock.com
  • 38.046
  • 1.320
  • 0

Zašto je poželjno prihranjivati povrće preko lista i koje se sve Fertine mogu primijeniti u povrtlarstvu?

Jedan od razloga je stoga što period intenzivnog rasta i razvoja odnosno plodonošenja pada u vrijeme sušnijeg perioda godine kada je smanjeno usvajanje hranjiva iz tla, stoga je preporučljiva lisna prihrana tekućim gnojivima kojima se ublažava nedostatak mikroelemenata za koje većina povrća ima dosta visoke zahtjeve. Za lisnu prihranu povrća tijekom vegetacije koristi se Fertina P koja je namijenjena za prihranu svih vrsta povrća i ona sadrži makro i mikro hranjiva, zatim Fertina Ca s kalcijem za prihranu plodovitog povrća poput paprike, rajčice, lubenice, patlidžana, krastavaca, Fertina B s borom za bolju oplodnju i razvoj plodova ili u slučaju nedostatka bora, te Fertina Fe sa željezom za korigiranje simptoma nedostatka željeza.

Koja sve hranjiva Fertine sadrže, kako se primjenjuju i kada ih je najbolje početi primjenjivati?

Fertina P koja uz makrohranjiva N, P, K osigurava povrću i dobru opskrbljenost nužnim
mikrohranjivima B, Cu, Fe, Mn i Zn koje povrće treba u malim količinama, ali koji su svakako neophodni za normalan rast i razvoj jer sudjeluju u važnim biokemijskim reakcijama u biljnom organizmu.

Koncentracije za primjenu Fertine P kreću se od 0,5-2 %. Niže koncentracije od 0,5-1 % koriste se dok su biljke još mlade i listovi slabije razvijeni ili ako se Fertina P primjenjuje češće znači svaki tjedan. No ako je razmak između prskanja 14 dana i kada je list potpuno razvijen može se koristiti i 2 postotna otopina, posebno ako su vidljivi znaci nedostatka nekog od biljnih hranjiva ili u slučaju oštećenja lisne mase bolestima, štetnicima ili nepovoljnih vremenskih uvjeta. Osim prskanja listova Fertina P može se koristiti zalijevanjem tla ili kroz sustav za navodnjavanje. Primjenom Fertine P postiže se bolja kvaliteta plodova, veće je nakupljanje suhe tvari u plodovima, naročito kiselina, a poboljšava se oblik i boja ploda. Općenito povoljno se djeluje na snažniji, brži i zdraviji razvoj biljke.

Pri uzgoju rajčice i paprike često se javlja problem fiziološke neparazitske bolesti koja je uzrokovana nedostatkom kalcija, stoga se kalciju pridaje maksimalna važnost pri uzgoju rajčice i paprike. Uslijed nedostatka kalcija stanice na vrhu ploda počinju odumirati zbog nemogućnosti dotoka kalcija u plod što se očituje kao posmeđenje ploda ili kao suha trulež vrha ploda, na to odumrlo tkivo kasnije se nasele saprofiti, i ti simptomi nedostatka Ca ne smiju se zamijeniti sa opržotinama od sunca koje su bijele.

Nedostatak Ca pojavit će se na kiselom tlu, međutim simptomi nedostatka Ca mogu se pojaviti i na tlima bogatim Ca u uvjetima visoke temperature i nedovoljne opskrbe biljaka s vodom. Stoga je pri uzgoju rajčice i paprike kao i ostalog plodovitog povrća, od bitnog značenja folijarna primjena Fertine Ca koja sadrži 12 % kalcija u obliku kalcijnitrata i koja sprječava simptome nedostatka kalcija i utječe na bolju tvrdoću plodova. Fertina Ca može se primjeniti prskanjem lista ili zalijevanjem tla. Prva primjena treba biti odmah nakon cvatnje kad se koristi 1 postotna oto-pina, a kasnije se može primjeniti i koncentracija od 2 % u intervalu prskanja 10-14 dana. Treba napomenuti da Fertine Ca sadrži hranjiva koja nisu opasna za zdravlje ljudi i životinja stoga se s primjenom Fertine Ca može ići do pred berbu. Dobrom opskrbljenošću plodova kalcijem primjenom Fertine Ca postiže se bolja skladišna sposobnost plodova, plodovi su čvršći, otporniji na napad bolesti i štetnika i otporniji su na moguća oštećenja u transportu.

Fertina B odnosno dušično borna otopina koja sadrži 3 % dušika i 4 % bora, koristi se prije i nakon cvatnje u koncentraciji 0,5 - 1 %. Tu dolazi do izražaja pozitivno djelovanje bora na oplodnju i pravilan rast ploda, a dosta velike zahtjeve za borom ima cvjetača, sve repe, grašak, rajčica. Kod cvjetače pomanjkanje bora uzrokuje šupljine u stabljici, a na cvatu se pojavljuju vodenaste pjege koje kasnije posmeđe. Kod rajčice plodovi su deformirani sa smeđim nekrozama. Kod graška mlado lišće i vitice su dosta sitne, biljka vene, mahune su slabe i deformirane, s malo zakržljalih zrna. Stoga se pri prvoj pojavi znakova, štete mogu zaustaviti primjenom 1 postotne otopine Fertine B koja u svom sastavu sadrži bor.

Na tlu koje je bogato karbonatima i vapnom, i gdje je visoka pH vrijednost može doći do pomanjkanja željeza jer je ono blokirano u tlu. Simptomi nedostatka željeza su međužilna kloroza, odnosno žile su zelene, a tkivo između njih požuti ponekada kod mladih listova do gotovo bijele boje. Na nedostatak željeza posebice je osjetljiv špinat, cvjetača, rajčica, brokula, cikla, blitva i grah. Stoga kod uzgoja takvih kultura, a i kod uzgoja svih ostalih kultura na tlima s visokom pH vrijednošću treba folijarno primjenjivati Fertinu Fe sa željezom, ona se koristi u koncentraciji 0,2-0,3 %.

Osim Fertina za folijarnu prihranu povrća u slučaju suše ili većeg nedostatka dušika može se primijeniti otopina Uree u koncentraciji 0,5-0,7 %, što znači 50-70 g Uree na 10 l vode. Pri otapanju uree u vodi snižava se temperatura otopine, stoga otopinu uree treba pripremiti nekoliko sati ranije kako bi poprimila temperaturu okoline i kako ne bi došlo do pojave ozeblina na listovima.

Izvor: Glasnik Petrokemije d.d.

Foto: RGBStock.com


Izvori

Glas Istre


Tagovi

Povrtlarstvo Prihrana povrća

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stigla prijateljeva pošiljka iz Metkovića