Dobrosusjedski odnosi među biljkama

Biljne konsocijacije ili kombinacije jest specifičan način uzgoja gdje se više kultura uzgaja na istome mjestu u isto vrijeme. Interakcije između biljaka poznate su već tisućama godina.

Mehanizam ovih interakcija funkcionira na principu alelopatije, što znači utjecaj jedne biljke na drugu. Svaka biljka ima poseban miris i izlučevine korijena, koji utječu na rast susjednih biljaka, a time mogu biti potaknute na bolji ili lošiji rast. Određena biljna susjedstva mogu biti dobra preventivna ili čak odbijajuća mjera protiv bolesti i nametnika.

Površina na kojoj se uzgaja bolje iskorištena

Dobro isplanirana mješavina kultura koje se uzgajaju na jednoj gredici dovodi do raznovrsne i harmonične biljne zajednice, gdje potrebe jedne biljke ne zasjenjuju drugu, nego se međusobno pomažu. Potrebno je voditi računa da se biljke međusobno ne zasjenjuju svojim listovima i plodovima te uvijek treba imati dovoljno prostora za svjetlo i zrak.

Prinosi ovakvog načina uzgoja su često i veći od prinosa pri uzgoju samo jedne kulture. Osim toga, velika je prednost što je moguće vremensko snabdijevanje ranim povrćem i začinskim biljem jer dozrijevaju u pravilnim razmacima. Nakon berbe salate, rotkvice, špinata i grbice, stvara se mjesto za glavne kulture. Na ovaj način je površina na kojoj se uzgaja bolje iskorištena.

Korisna suradnja s bakterijama

Iako sve biljke koriste hranjiva iz tla, mahunarke (grašak, grah, djetelina) vraćaju neka od hranjiva u tlo zahvaljujući korisnoj suradnji s bakterijama koje fiksiraju dušik iz zraka. Na ovaj način se tlo obogaćuje dušikom koji druga biljka može iskoristiti za svoj rast i razvoj, a time se i poboljšava plodnost tla.

U konsocijaciji, biljke štite jedna drugu jer biljke višeg habitusa stvaraju povoljnije fitoklimatske uvjete za drugi usjev manjeg habitusa u početnom rastu, tako što povoljno zasjenjunju niže biljke pri visokim temperaturama, štite ih od vjetra u vjetrovitim uvjetima te mogu biti i podloga za biljke penjačice.

Mali je broj biljaka koje se međusobno ne podnose

U pravilu se može reći da se veliki broj biljaka međusobno podnosi i da međusobno povoljno utječu. Relativno je mali broj biljaka koje se međusobno ne podnose i da stvaraju negativne utjecaje. U tablici 1. su prikazane biljke koje su u pozitivnim i negativnim odnosima.

Vrlo važnu ulogu u mješovitim kulturama ima začinsko bilje jer djelomično poboljšava okus svojih susjednih biljaka. To je primjerice primijećeno kod ranog krumpira koji se sadi uz kim i korijandar. Rotkvica je bogatijeg okusa ako se sije zajedno s grbicom, a čak ih se može sijati zajedno u isti red.

Začinsko bilje odbija nametnike

Osim toga, mirisi koje začinsko bilje ispušta odbija štetne nametnike. Celer odbija buhače i gusjenice od kupusnjača. Kadulja, timijan i paprena metvica štite kupusnjače od napada kupusnog moljca. Čubar u grahu odbija crne lisne uši. Kombinacija dragoljuba i kres-salate štiti rajčicu i voćke od lisnih i krvavih ušiju. Neven i kadifica potiču rast i zdravlje mnogih biljaka tako što uništavaju štetne nematode.

Neke biljke prilično privlače određene kukce. Primjerice, dragoljub je jako privlači lisne uši i tako štiti usjev na dva načina: služi kao mamac kako bi se izbjegla šteta na željenim usjevima te se lakše kontrolira broj nametnika. Nakon što nametnici pali u zamku, zaražene biljke treba ukloniti iz usjeva. Nisu svi ni kukci nametnici, već postoje i korisni koji se prehranjuju štetnima ili ih parazitiraju. Da bi se pojavili korisni kukci, potrebno je posijati njihove biljke domaćine. Kopar privlači parazitske osice koje mogu pomoći pri napadu gusjenica na kupusu ili lisnih uši na salati. Druge biljke domaćini za korisne kukce su i stolisnik, komorač, bosiljak, paprena metvica.

Kako privući korisne kukce?

Korisnu ulogu može imati i ukrasno bilje. Pelargonija i kokotić privlače japanskog pivca, koji ugiba zbog njihovog peluda. Suncokret privlači lisne uši, a njihova šteta na suncokretu je minimalna. Vratić odbija određene vrste mravi, japanskog pivca i miševe. Ove biljke vraćaju kalij u tlo. Lavandini cvjetovi odbijaju muhe i razne vrste moljaca.

Budući da se na istoj gredici sad nalaze biljke koje imaju više i niže zahtjeve za hranjivima, priprema tla i gnojibdba moraju biti usklađene s tim. Površine na kojima će se uzgajati kupusnjače, krastavci, krumpir te luk, mrkva, cikla, salata potrebno je u jesen oprskrbiti razgrađenim gnojem ili organskim gnojivom. Sve ostale površine mogu dobiti kompost.

Povrće koje tijekom vegetacije zahtijeva prihranu, zalijeva se koprivinim tekućim gnojivom. Kako tlo ne bi ostalo golo, može se malčirati gorušicom ili mahunarkama te njihovim ostacima, zatim otkosima trave ili sijena.

Mješovit uzgoj kultura omogućuje svakom vrtlaru zaštitu od bolesti, štetočina i korova, veće prinose i manju potrošnju kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Ovaj način uzgoja zahtijeva dosta planiranja, truda i eksperimentiranja, ali s iskustvom i boljim upoznavanjem tajni biljaka mogu se postići lijepi uspjesi.

Foto: youreasygarden.com,yesilist.com, hipchickdigs.com, theprudentgarden.com