Dobravski ljuk - brend Međimurja

Uzmemo li u obzir činjenicu koja kazuje da gotovo i nema recepta koji ne govori "očistite glavicu luka i narežite ju na ploškice", ne smijemo osporiti važnost crvenog luka u našoj prehrani, ako ne i svakodnevnoj. Upravo stoga, nužno je, a s ciljem promoviranja vrijednosti čuvanih sorti Republike Hrvatske, usmjeriti se na, primjerice, Dubravski crveni luk (Dobravski ljuk), tu tradicijsku sortu donjeg Međimurja koji se uzgaja više od pola stoljeća.

Zanimljiva je činjenica koja kazuje da se upravo ova sorta bijelih mesnatih listova s ljubičastom pokožicom odlikuje srednje krupnim lukovicama čiji je oblik pravilan i okruglast s blagim suženjem pri dnu. Govorimo li, potom, o promjeru lukovica, tada je bitno naglasiti da iznosi pretežito 65 mm, dok se visina istih kreće oko 50mm, a težina oko 100 grama. Potrošači ga preferiraju zbog intenzivnog mirisa i blage ljutine te aromatičnog okusa. Kao i svaka druga sorta, osjetljiv je na kiselost tla, a vrlo dobro reagira na pravodobnu obradu tla i plijevljenje korova. S obzirom na to da teško koristi kalij iz tla, potrebito mu je davati što više istog radi postizanja što boljih rezultata.

Shvativši to, kao i važnost Dubravskog crvenog luka, lokalno je stanovništvo Donje Dubrave, uz pomoć vrsnih ljukarica koje su nekoć davno, kao i danas, svoj "ljuk" prodavale po sajmovima diljem Međimurja, uspješno starinski uzgoj luka podiglo na razinu više te tako očuvalo tradiciju ovoga kraja, ali i zainteresiralo mlade poljoprivrednike za zdrav način proizvodnje i ishrane.

Proizvođači Donju Dubravu brendirali kao mjesto Dubravskog luka

U skladu su navedenog, a shvativši važnost domaćih proizvođača, Udruga Duga, društvo za biodinamičko gospodarenje iz Čakovca, koja već niz godina organizira razmjenu sjemenja iz ekološke i biodinamičke proizvodnje i Općina Donja Dobrava, prije više od jednog desetljeća pokrenuli manifestaciju Dani ljuka i ekološke proizvodnje, koja se u Međimurju pokazala kao odličan način promocije kako Dubravskog crvenog luka tako i starinske, ekološke proizvodnje te važnosti širenja svijesti o vraćanju prirodi i uvrštavanju zdrave prehrane u našu svakodnevicu.

Zahvaljujući tome, lokalni su proizvođači razvili brend, očvrsnuli marketing i osigurali čvrsto mjesto na tržištu gdje tradicionalno prodaju svoja blaga koja nisu rezultat oplemenjivačkog programa, nego su nastala u prirodi.

Foto: Općina Donja Dubrava