Dobra zarada i budućnost u krumpiru!

Krumpir zauzima po obimu proizvodnje na svijetu četvrto mjesto po kukuruzu, pšenici i riži. Bez krumpira bi se teško kuhalo. Oni spadaju među najdraže prehrambene artikle kao glavno jelo, predjelo ili prilog.

U potrazi za proizvođačima krumpira smo u Daruvarskom Brestovcu upoznali jedinog kooperanta hercegovačke tvornice za preradu krumpira Franck Vinka Raosa, koji je objasnio, zašto vidi budućnost u navodnjavanju krumpira.

"Zato što je za 50-70 % veći prinos. U to sam se ove godine, kad sam krumpir prvi put navodnjavao, i sam uvjerio", objašnjava proizvođač, koji se proizvodnjom krumpira bavi više od 32 godine, kada je postao kooperant hercegovačke čipsare. Počeo je s njom surađivati prije 20 godina kao i 25 ostalih ratara iz Daruvarskog Brestovca, ali ostao je sam.

"Tvornica mi je ponudila, mogućnost isprobati sistem navodnjavanja, i ja sam pristao, jer sam zadovoljan sa suradnjom s Franckom. Ukupno smo ove godine navodnjavali 7 ha ranog i kasnog krumpira i to prvi put otkad se krumpirom bavimo, i prezadovoljni smo. Tokom sezone smo navodnjavali 8 puta. Sada, kad ga vadimo, postigli smo prinos 30-35 t/ha, bez navodnjavanja bismo imali samo 20-25 t/ha! To je povećanje prinosa za 50-70 %! Krumpir je biljka, koja vodu jednostavno treba" zaključio je Vinko Raos.

Zašto nisu navodnjavali i ostali u selu? "Tko je u mogućnosti crpiti vodu kao ja, iz rijeke Toplice je pobjednik. Kome bi se u ovakvoj krizi isplatilo kopati arteške bunare za 100 tisuća kuna? Ja po hektaru plaćam 500 kuna koncesiju i na 1 ha iskoristim 250 tisuća kubika vode."

Tko navodnjava je pobjednik

U navodnjavanje su Raosovi investirali 10 tisuća EUR-a. Kako sve funkcionira? "Traktor vuče vodu pumpom u cijev dugačku 1100 m, koja nju pod pritiskom (taj mogu regulirati) raspršiva. Također potrošnju vode mogu kontrolirati i regulirati. Takvim načinom se može navodnjavati površina od 50 m². U krumpir se mora uložiti puno sredstava, i to oko 25.000 kn/ha, takvo je navodnjavanje je isplativo. Koliko uložite u gnojidbu, obradu tla, prskanje protiv bolesti, štetnika i korova, dobijete, kad navodnjavate višestruko natrag", kaže Raos, koji u navodnjavanju krumpira vidi budućnost.

U razgovoru saznajemo da tvornica za preradu krumpira u Hercegovcu traži nove sorte pogodne za navodnjavanje. Raos sadi ranu sortu Lady Rosetta, koja je pogodna za izradu chipsa zbog male potrošnje ulja, i kasnu sortu Lady Clear.

Za kilogram krumpira 1,30 kn

"Franck dobro plaća. Za kilogram krumpira dobijemo 1,30 kn/kg, i ako realna cijena bi bila 1,50 kn/kg. Isplata je za 30 dana. Nama kooperantima pruža tvornica pomoć u savjetima, izboru sorte, koju dobijemo, isto kao i gnojiva i sredstva za prskanje protiv bolesti i štetnika. Otkupljuju se gomolje veće od 3 cm, manje dijelim po selu" informirao nas Vinko.

Kada je vrijeme za zalijevanje krumpira? "Preko ljeta rano ujutro ili pred kraj dana, da bi se ublažio temperaturni šok. Najveće potrebe u vodi imaju periodu od pojave cvjetnih pupoljaka do završetka cvatnje. Navodnjavanje krumpira treba početi kada zemlja, koja se uzme u šaku ne može zadržati oblik pri njezinom stiskanju ili olako ispada", kaže Vinko, koji je zastupnik predsjednika županijske Udruge proizvođača industrijskog krumpira (UPIK).

Nositelj OPG-a Vinka i Adele Raos iz Daruvarskog Brestovca, povratnika iz Njemačke, je njihov sin Ivica (31), koji bi htio ostati na farmi i baviti se poljoprivredom. Uvjeren je da ova grana gospodarstva se itekako isplati, samo se mora znati planirati. Raosovi obrađuju 35 ha zemlje, za tvornicu Franck proizvode krumpir (12 ha), kukuruz kokičar (8 ha) i ostale kulture, koje upotrebljavaju za ishranu 5.000 pilića na farmi.

Vinko ima veliko srce i često pomaže. U poplavljenu Gunju je donirao 105 velikih bala sjena.