Pretraga tekstova
Bar 25% biljaka nestaje u ovom stoljeću zbog posljedica uništavanja staništa, prekomjerne berbe, klimatskih promjena, zagađenja i sličnih faktora.
Divljim srodnicima popularnog povrća iz porodice tikvi prijeti izumiranje. Posljednja istraživanja objavljena u časopisu "Plants, People, Planet" govore o tome kako je proučavano 16 divljih srodnika u Centralnoj i Južnoj Americi.
Divlje vrste povrća koje su usko povezane s kultiviranim biljkama predstavljaju značajan genetski resurs za poboljšanje usjeva, ali nedostatak znanja o njihovom značaju dovodi do ograničenja u očuvanju i budućoj upotrebi istih. Grupa znanstvenika među kojima je i Colin Khoury pokušava razviti nove informacije o distribuciji, potencijalnoj vrijednosti uzgoja kao i statusa očuvanja 16 poznatih divljih srodnika uzgajanih bundeva i tikvica. Znanstvenici su tijekom istraživanja saznali da je većina ovog povrća neadekvatno zaštićena kao i nedovoljno zbrinuta u genetskim bankama. Dokazano je da 13 od 16 vrsta spada u grupu srednjeg prioriteta očuvanja što bi značilo da postoji umjeren rizik od izumiranja, ako se ne poduzmu značajnije mjere zaštite, navodi ModernFarmer.
Zabrinjavajuća istina je da su divlje biljke u vrlo lošem zdravstvenom stanju, riječi su Khourya, jednog od autora studije. Također, on je izjavio i da prema određenim procjenama, bar 25% biljaka nestaje u ovom stoljeću zbog posljedica uništavanja staništa, prekomjerne berbe, klimatskih promjena, zagađenja i sličnih faktora. Nedavni nalazi do kojih se došlo u odvojenim studijama, pokazuju da se stopa izumiranja biljaka odvija brže od uobičajenog "prometa vrste". U prosjeku, dvije do tri biljne vrste izumrle su svake godine u posljednjih 250 godina.
Vrste povrća koje se uzgajaju često su izabrane zbog visokog prinosa i nutricionističkih vrijednosti, međutim, nedostaje im genetska raznolikost koju imaju njihovi divlji srodnici. Divlje sadnice evoluirale su kako bi opstale u otežanim uvjetima okruženja. Tako su razvile gene koji mogu biti korisni kako bi se napravile nove vrste. Ove biljke pružaju mnoga korisna svojstva, agronomske, hranjive i uzgojne benefite za poboljšanje usjeva.
Neke od njih, pored toga što su prilagođene ekstremnim klimatskim uvjetima, adaptirale su se i prema lošem zemljištu, utjecajima štetnika i biljnim bolestima. Iz tih razloga, one imaju genetski materijal koji bi bio od velikog značaja u budućim poljoprivrednim izazovima. "Dođe li do izumiranja ovih biljaka, mi najvjerovatnije nikada nećemo saznati njihovu pravu vrijednost i značaj za produktivnost, ljudsko zdravlje i održivost", ističe Khoury.
Divlje povrće nije dovoljno poznato potrošačkom društvu širom svijeta, međutim, njegovo postojanje je od izvanrednog značaja za oplemenjivanje biljaka. Stručnjaci se nadaju da će njihova nedavna studija privući pažnju i da će uspjeti upozoriti da je čuvanje biljnih vrsta važno isto koliko i očuvanje životinja. Khoury također trenutno radi na nacionalnoj studiji u kojoj ispituje 600 vrsta divljih biljaka porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država. Kako kaže, nada se da će ovu temu približiti i lokalnom stanovništu koje će shvatiti vrijednost divljih biljnih vrsta.
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri? Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog b... Više [+]
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri?
Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog boravka u Hrvatskoj i Istru. Poseban naglasak njegova posjeta bio je i na gastronomiji. U tradicionalnom okruženju kušao je istarske specijalitete, među kojima fritaju s tartufima, kao i autohtona istarska vina.
Fogle je dio svog istarskog putovanja posvetio otkrivanju svijeta maslinovog ulja u kušaonici braće Chiavalon koja već desetljećima gradi autentičnu priču.
Obišao je ekološke maslinike, pomno slušao priču o obiteljskom gospodarstvu, kušao njihova višestruko nagrađivana ekstra djevičanska maslinova ulja i razgovarao o vrijednostima koje svakodnevno usmjeravaju njihov rad - poštovanju prema prirodi, predanosti kvaliteti i uvjerenju da vrhunski proizvodi nastaju na zdravom tlu i u skladnom ekosustavu.
"Posebno smo ponosni što je Ben upravo kod nas doživio svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja. Kroz mirise i okuse otkrio je kako prepoznati karakteristike vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kako se različite sorte izražavaju u čaši te kako aroma i okus otkrivaju kvalitetu, svježinu i osobnost svakog ulja. Benove vlastite riječi to su najljepše opisale: Nisam imao pojma da maslinovo ulje može imati ovakav okus", objavio je na društvenim mrežama OPG Chiavalon.
Ono što ih je posebno impresioniralo bila je Benova iskrena znatiželja i interes za ljude i priče koje stoje iza proizvoda.
Izvor fotografija: OPG Chiavalon
Blanka Kufner
prije 3 tjedna
Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :) Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :)
Blanka Kufner
prije 3 tjedna
Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija? Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija?
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
Blanka, koji je to njegov serijal? Blanka, koji je to njegov serijal?