Pretraga tekstova
Plodovi imaju okus koji je kombinacija krastavca i limete. Zašto njime ne bi upotpunili svoju ponudu povrća?
Plodovi mini meksičkog krastavca, mišje dinje ili cucamelona (Melothria scabra) izgledaju poput malih lubenica. Pripada porodici Cucurbitaceae. Vodi porijeklo iz Centralne Amerike i Meksika. To je tropska, višegodišnja vrsta, ali je kod nas jednogodišnja. Lako se uzgaja, a ima zahtjeve kao i krastavac. Ako se bavite uzgojem i prodajom povrća, njime možete upotpuniti svoju ponudu.
Plodovi se mogu jesti svježi, u salatama, salsama, dodavati koktelima, termički i obrađivati i kiseliti. Bogati su vitaminima i antioksidansima, a po okusu podsjećaju na kombinaciju krastavca i limete. Konzumiraju se dok su zeleni, kao i krastavci. Zreli plodovi nisu za jelo.
Glavna vriježa dostiže dužinu do 2,5m. Samooplodna je vrsta, na istoj biljci se formiraju ženski i muški cvjetovi. Ženski se pojavljuju malo ranije u odnosu na muške. Oprašivanje se obavlja pomoću oprašivača i vjetra. Plodovi se formiraju od srpnja do kraja rujna. U hladnjaku se čuvaju nekoliko dana.
Sjetva ovog povrća se može obavljati direktno ili se uzgajati presadnice. Agrotehnika je kao kod krastavca.
Najsigurniji način uzgajanja je iz presadnica. Sjetva se obavlja u kontejnere ili posude za krastavac, a koristi se isti supstrat. Obavite je četiri tjedna prije sadnje na stalno mjesto. Dubina sjetve je 1cm. Prilikom sjetve okrenite sjemenku tupim krajem prema dolje. U plastenicima koji se griju i gdje je temperatura između 22 i 24ºC niče za 10 do 14 dana. Biljke počinju plodonositi 65 do 75 dana poslije presađivanja.
Osjetljiv je na mraz i nisku temperaturu. Ako ga sijete na otvorenom, najbolje je da sačekate da prođe opasnost od mraza. Odaberite osunčano mjesto. Za dobar rast i razvoj neophodno je da bude najmanje 6 sati izložen Suncu. Može tolerirati blagu sjenu u poslijepodnevnim satima, naročito u sušnim ljetima.
Zemljište treba biti dobro drenirano, blago kiselo. Pogoduje mu kada je bogato organskim tvarima. Ako to nije slučaj, prije sjetve, odnosno sadnje presadnica, dodajte kompost.
Razmak između biljka je 30 do 40cm. Ne zauzima prostor kao drugi pripadnici ove porodice. Za njihov uzgoj je dobro da se penju uz armaturu poput krastavca. Njihove nježne vriježe su osjetljive na kontakt sa zemljom i brzo počinju truliti, posebno kada je kišna godina ili kada se zamoče prilikom zalijevanja.
Kako bi spriječili rast korova, održavali vlažnost zemljišta i ujednačenu temperaturu možemo malčirati okolo biljaka. Malč nam pomaže da ne oštetimo korijen, jer je plitak.
Tijekom vegetacije potrebno ga je zalijevati. No, ne podnosi previše vlage u zoni korijena. Tijekom vegetacije se obavlja prihrana i rezidba. Glavna vriježa se skraćuje kada dostigne do 2,40cm, a bočni ogranci se skraćuju, odnosno pinciraju se vrhovi, kada dostignu dužini do 40cm. To će potaknuti razgranavanje, biće više cvjetova i na kraju plodova.
Od štetočina česte su lisne uši, a pepelnica od bolesti.
Kako bi imali vlastito sjeme ostavite nekoliko plodova na biljci da dozriju. Zreli plodovi se uberu, presiječete ih na pola i izvadite pulpu sa sjemenkama. Isperite sjeme od pulpe i ostavite jedan do dva dana potopljene u vodi. Sve isplivale sjemenke bacite, jer su šture, neće klijati. Preostalo sjeme isperite, stavite u tankom sloju da se osuši. Sjeme sa starošću gubi klijavost. Čuvajte ga u papirnatim vrećicama, na suhom i tamnom mjestu.
Pošto se radi o tropskoj višegodišnjoj biljci možemo ih čuvati preko zime i na proljeće iznijeti napolje. Prije pojave mraza i hladnih dana tijekom jeseni cucamelon je potrebno unijeti u prostor koji će mu osigurali optimalne uvjete, da je toplo. Redovno ga zalijevajte.
Tagovi
Cucamelon Mini meksički krastavac Egzotično povrće Uzgoj Okus Sjetva Kako
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !