Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Češnjak
  • 11.10.2012.

Češnjaka i ima i nema

Međunarodna udruga "Slou food" uvrstila je ljubovački češnjak "Šarac" u svoj program zaštite

  • 2.341
  • 228
  • 0

Hrvatska svake godine uvozi iz Kine ogromne količine bjelog luka (češnjaka) jer je on na našoj trpezi veoma bitan. Koliko je on bitan kao začin jedna je priča, a koliko je koristan kao lijek svima je dobro poznato.

No da li mi moramo uvoziti tolike količine te povrtnice trebamo si postaviti pitanje. Da bih došao do bilo kakvog odgovora prošetao sam Dalmatinskom zagorom, gdje češnjak vrlo dobro uspijeva. Zaustavio sam se u mjestu Ljubitovica, na oko 24 kilometra od Šibenika i 22 od Trogira. U Ljubitovici, pored ostalih zagorskih sela, tradicionalna je sadnja češnjaka od davnine. Nekada je to mjesto nastanjivalo i do 2 000 žitelja a danas ih ima svega 5 ili 6 stotina, kako kaže jedan od žitelja, Mate Višić. Zatekao sam ga u njegovoj kući u Ljubitovici iako je davnih sedamdesetih odselio u Trogir u potrazi za lakšim životom. Tu je proveo radni vijek u brodogradilištu kao stolar. I pored toga nije napustio selo već je i nadalje obrađivao polja svojih predaka i na njima uzgajao, pored ostalog i češnjak. On i žena mu Šime, iako u poodmaklim godinama, rade na zemlji kao da nikad s nje nisu niti otišli. Mate govori: nekada je svaka obitelj sadila češnjak i uzgojila bi po 500 do 1000 REŠTA (vjenaca) na kojem bi se nalazilo, ranije 50 a sada 25 glavica, zdravog i ekološki čistog ploda. Kada sam malo proračunao došao sam do broja od preko 100 tisuća kilograma godišnje proizvodnje u cijelom selu.

U Dalmatinskoj zagori ima puno sela u kojima veoma dobro uspjeva ta povrtnica a nadam se i u drugim krajevima, samo za to treba stvoriti preduvjete. Zbog lošeg puta, nedostatka vode, slabe struje, bez telefona i bilo kakve komunikacije s urbalnim sredinama seljaci su poslije drugog svjetskog rata napuštali sela u potrazi za lakšim životom. Danas većina sela ima sve to izuzev vode koja je i najbitnija za egzistenciju, kaže Mate.

Ono što nismo mogli sami

Kada bi netko vodio računa o mogućnostima koje pruža Zagora za proizvodnju ove povrtnice a i ostalog zdravog povrća, poduzeo bi mjere da se dovede voda i omogući težacima da uzgajaju one količine koje bi mogli, Hrvati bi imali dovoljno zdrave hrane za svoje potrebe, potrebe turizma a i dio bi se mogao izvoziti. Tada bi jeli i sopstveno proizvedeni češnjak, koji po kvaliteti i ukusu ne može nadomjestiti niti jedan iz svijeta.

Otišao sam iz sela razmišljajući, dali su Vlada i Ministarstvo krivi za sve?

Zar ne bi trebala lokalna uprava i samouprava voditi računa o tome što bi se moglo profitabilno proizvoditi na tom području, izraditi planove i prijedloge pa ih ponuditi Ministarstvu i Vladi kao bi zajednički iznašli način i mogućnost relizacije programa revitalizacije uzgoja češnjaka na ovim prostorima. Kada bi se uzgoj češnjaka podigao samo na razinu proizvodnje prije šezdesetak godina zadovolji li bi sve potrebe domaćeg tržišta. Osim toga, uzimajući u obzir da je „Šarac“ ušao u svijet kao zaštićeni proizvod, mogao bi postati i hrvatski brend i naći svoje mjesto i na trpezama EU. Mislim da je to jedini način na koji bi se daleko lakše rješavali problemi i Hrvati u buduće jeli svoj vlastiti češnjak a ne uvežen iz daleke Kine.

Autor: Tomislav Drezga


Povezana biljna vrsta

Češnjak

Češnjak

Sinonim: Bijeli luk | Engleski naziv: Garlic | Latinski naziv: Allium sativum L. ssp. vulgare Kuzn.

Smatra se da su češnjak prvi počeli uzgajati Egipćani te je odigrao važnu ulogu u njihovoj kulturi. Smatrali su ga svetom biljkom te se često pronalazio u grobnicama faraona. Zbog... Više [+]

Tagovi

Češnjak Bijeli luk Zaštićeni proizvod


Autor

Tomislav Drezga

Više [+]

Dugogodišnji suradnik brojnih časopisa kao što su: Nova Zemlja, Zadrugar, glasilo Zadružnog Saveza Dalmacije, Glas slavonije - Agro Glas, Gospodarski list, Nova zadruga. Novinarstvom se bavi od 1989. godine.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]