• Biostimulatori
  • 04.08.2021. 12:00

Brojne su prednosti korištenja biostimulatora - kako ih odabrati?

Biostimulatori povećavaju prinose, smanjuju štetne posljedice kod suše, smrzavanja, mehaničkih i kemijskih oštećenja te virusnih infekcija. Njihovom primjenom smanjuje se i upotreba gnojiva.

Foto: Depositphotos/icefront
  • 680
  • 318
  • 0

Znatan utjecaj na kvalitetu presadnica ima kvaliteta sjemena, izbor supstrata, temperatura, vlažnost supstrata i relativna vlažnost zraka, te svjetlost. Uglavnom se njihov uzgoj odvija u idealnim uvjetima, što znači da su svi traženi parametri optimalni.

Međutim, kod presađivanja na otvoreno polje ili u negrijane plastenike dolazi do trenutnog abiotskog stresa i privremenog zastoja rasta biljke. Da bi se ona lakše prilagodila novoj sredini te nastavila nesmetan rast i razvoj, može se tretirati s biostimulatorom.

Koji i u kojoj fazi primijeniti?

Riječ je o fiziološki aktivnim tvarima koje biljkama pomažu u rastu i razvoju. Sinergijskim djelovanjem, njihove komponente međusobno utječu na sustav tlo-biljka-korijen. A od posebnog je značaja koji i u kojoj fazi ga primijeniti. 

Onaj koji sadrži huminske kiseline, aminokiseline, proteine, peptide, polisaharide i vitaminski kompleks, aktivno pomaže kod razvoja korijena presadnice te povećava otpornost korijena u slučaju tretiranog tla s pesticidima ili na zaslanjeno tlo. Folijarni na bazi aminokiselina (prolin i triptofan) pojačavaju fotosintetsku aktivnost biljke, pomažući brzo prevladavanje usporenog rasta presadnice koji je uzrokovan nepovoljnim uvjetima okoline.

Grupa biostimulatora koji sadrže glukozide (energetski faktori rasta) i aminokiseline (arginin i asparagin) su aktivne tvari koje stimuliraju razvoj korijena (rizogeneza). Ona ima poseban značaj što se može primijeniti od faze sjetve do presađivanja ili poslije. Pregledom svjetskih istraživanja može se reći da je ova grupa biopreparata novina u suvremenom uzgoju presadnica povrća. Kako je opasnost od propadanja biljke najveća kod presađivanja, oni stimuliraju stvaranje novih izdanaka korijena i korijenovih dlačica te pomažu bržem oporavku biljaka od stresa izazvanog presađivanjem.

Koriste se i u hidroponima

Prva istraživanja su se odnosila na njihovu primjenu, a sadržavali su ekstrakt morske alge (Ascophyllum nodosum), huminske kiseline, tiamin i askorbat. Ispitivali su se na više vrsta povrća uzgojenih u kontroliranim uvjetima. Neki od njih su dali statistički značajne razlike u prinosu u usporedbi s kontrolom u smislu njegovog povećanja. Njihov utjecaj u proizvodnji presadnica salate i rajčice s preparatom na bazi arginina i asparagina, pokazao je dobre rezultate u porastu korijena i ponovnog rasta, adaptacije u plasteničkom uzgoju presadnica povrća. Biostimulatori sadrže aminokiseline, a dokazano je da primjena ovih prirodnih spojeva u hidroponskom uzgoju rajčice pozitivno utječe na rast biljaka.

Pomažu u razvoju i povećavaju otpornost korijena (Foto: Nada Parađiković) 

Pozitivan učinak arginina i prolina na rast i razvoj lateralnog korijena kao i formiranje kotiledona kod mladih biljaka rajčice, paprike, salate, krastavca i dr. imamo i u našim dugogodišnjim istraživanjima i primjenama različitih preparata. Pored aminokiselina, neki sadrže i huminske kiseline koje pozitivno utječu na klijavost, rast korijena i nadzemne mase kao i na veličinu plodova rajčice i paprike.

Nove tehnologije u proizvodnji sve su se više razvijale prema organskim, održivim ili ekološki prihvatljivim sustavima. U isto vrijeme moraju se osigurati prinos i kvaliteta usjeva. Kultura bez tla ili hidroponi mogu doprinijeti održivoj proizvodnji povrća usvajanjem uvjeta uzgoja s obzirom na zahtjeve biljaka u hranjivim elementima, opskrbu vodom, klimatske uvjete, kao i suvremenu menadžersku praksu. Takav sustav smanjuje potrošnju hranjivih tvari i vode uz veliku korist za okoliš.

Čimbenik koji utječe na održivost hortikulturne proizvodnje stvaranje je optimalnih uvjeta uzgoja tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja. U zaštićenom prostoru, suboptimalni čimbenici rasta mogu nastati iz različitih čimbenika hortikulturne proizvodnje. U mnogim slučajevima suboptimalni ili stresni čimbenici očituju se kroz različite fiziološke reakcije koje se mogu vizualno promatrati i često dovode do fenotipskih promjena poput kloroze, promjene boje, potisnutog rasta i razvoja.

Za optimizaciju rasta biljaka koristi se niz prirodnih i umjetno dobivenih spojeva s nizom biostimulativnih svojstava. Neki od njih djeluju kao tipični elicitori, tj. čimbenici koji izazivaju sustavnu stečenu otpornost biljaka na patogene ili oštećenja. Drugi pružaju mikroelemente, korisne hranjive tvari ili organske spojeve, spremne za uporabu u biljkama. Niz takvih tvari sa stimulativnim i gnojidbenim svojstvima registrirano je kao organsko-mineralno gnojivo, a neke kao biostimulatori. Olakšavaju apsorpciju i transport hranjivih makro i mikroelemenata, a također prednosti su: povećan rast korijena i izdanaka, povećana otpornost na stres i povećano unos vode, a bilo koji od njih bi smanjio transplantacijski šok.

Što sadrže i kako djeluju?

Biostimulansi su "neprehrambeni" proizvodi koji mogu smanjiti uporabu gnojiva i povećati prinos i otpornost na vodu i temperaturne stresove te pozitivno utjecati na rast i fiziologiju biljaka. Većina ih sadrži biljne hormone, aminokiseline, huminske kiseline te ekstrakte gnoja i/ili morske alge. Huminske kiseline pripisuju se povećanju rasta korijena i unosu vode, poboljšanju rasta biljaka zbog povećanog unosa hranjivih tvari kao što su N, Ca, P, K, Mg, Fe, Zn i Cu te vezanja toksičnih elemenata poput aluminija i kadmija. Primjena huminske kiseline također poboljšava fotosintezu, gustoću klorofila i disanje korijena biljaka što rezultira većim rastom biljaka.

Aminokiseline pomažu u povećanju koncentracije klorofila u biljci što dovodi do većeg stupnja fotosinteze, a djeluju i kao prekursori ili aktivatori fitohormona i tvari za rast u biljkama. Višestruke funkcije, poput nutritivnog i općeg biostimulacijskog učinka, specifičnog antistresnog djelovanja i regulacije rasta biljaka, potaknule su mnoge znanstvenike da pokušaju istražiti takve učinke na usjeve.

Njihovom primjenom povećava se sadržaj dušika u listu (Foto: Nada Parađiković)

Sve povrćarske kulture, ali i neke vrste voća su važne poljoprivredne kulture, ne samo zbog svoje ekonomske važnosti, već i zbog hranjive vrijednosti svojih plodova, uglavnom zbog činjenice da su izvrstan izvor prirodnih boja i antioksidativnih spojeva. Unos ovih spojeva u hranu važan je faktor zaštite zdravlja. Primjerice, svježa paprika izvrstan je izvor vitamina A i C, kao i neutralnih te kiselih fenolnih spojeva, koji su važni antioksidansi za različite reakcije obrane biljaka. Razine ovih spojeva mogu varirati ovisno o genotipu i zrelosti i na njih utječu uvjeti uzgoja. Fenolni spojevi usporavaju ili inhibiraju autooksidaciju lipida djelujući kao čistači radikala te su posljedično bitni antioksidansi koji štite od širenja oksidacijskog lanca. Dakle, karotenoidi imaju važnu ulogu u bojanju voća i djeluju kao antioksidansi, reagirajući sa slobodnim radikalima, uglavnom peroksidnim radikalima i singletnim molekularnim kisikom.

Uzgoj i zadržavanje antioksidativnih spojeva u svježem voću i povrću ima važne posljedice po zdravlje. Epidemiološki podaci ukazuju na moguću ulogu tih spojeva u prevenciji brojnih kroničnih bolesti, uključujući određene vrste raka, kardiovaskularne bolesti, moždani udar, aterosklerozu i kataraktu. Mnoga su istraživanja pokazala da paprika sadrži široki raspon fitokemikalija, ali mnoge vrste i sorte paprike nisu analizirane na ove važne spojeve. Pojava takvih bioaktivnih spojeva u paprici čini njegove proizvode važnim kao funkcionalna hrana ili sastojci hrane.

Nedostatak prehrambenih informacija i neodgovarajući razvoj nutritivno poboljšanih proizvoda iz lokalnih sirovina izravno utječu na prehranu. U kontinuitetu biljaka bez tla za održivu proizvodnju usjeva i pitanje točne kvantificiranja bioraspoloživosti hranjivih tvari nije detaljno obrađeno.

Smanjuju potrebnu količinu gnojiva

Najnoviji trendovi u proizvodnji povrća vode ka smanjivanju upotrebe gnojiva, pogotovo kada su u pitanju dušična. Smanjenje njihovog korištenja moguće je u slučaju efektivnijeg korištenja hraniva od strane biljke, s obzirom na to da je poznato da biljke ne iskoriste u potpunosti ono koje se nalazi u mediju rasta.

Upotrebom biostimulatora može se smanjiti njihova primjena kako na otvorenom polju, tako i u hidroponskom uzgoju, gdje je poseban naglasak na zaštiti okoliša pa takav uzgoj uz njihovu primjenu postaje strateška proizvodnja povrća u plastenicima u smislu očuvanja okoliša. Isto tako, dokazano je da se njihovom primjenom povećava ukupan sadržaj dušika u listu i stopa fotosinteze kao i koncentracija biljnih pigmenata.

Primjena na paprici (Foto: Nada Parađiković)

Primjena ovih proizvoda utječe na povećanje klijavosti i vigora starijeg sjemena, kako je dokazano kod kukuruza i soje, celera, peršina, salate i poriluka. Kod grahorice to također ima pozitivan učinak na veći prinos zrna i proteina, a posljedica je veća hranidbena vrijednost kulture.

Istraživanja su obuhvatila dosta povrćarskih kultura, pa tako i papriku i rajčicu za koju se može reći da su jedne od najznačajnijih. Pokazuju ranije plodonošenje i veće prinose u prvim berbama plodova, te kako se primjenom biostimulatora povećava prinos ploda u ovisnosti o gnojidbi s dušikom i kalijem, a bez utjecaja na elementarni sastav ploda. Njihovom primjenom ne samo da se može povećati prinos i smanjiti stres u slučaju nepovoljnih temperatura, nego se smanjuju štetne posljedice kod suše, smrzavanja, mehaničkih i kemijskih oštećenja kao i kod virusne infekcije biljke.


Tagovi

Biostimulatori Povrće Preparati Stres Oporavak


Autorica

prof.dr.sc. Nada Parađiković

Više [+]

Redovita profesorica u trajnom zvanju Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, u mirovini. Područje istraživanja su joj Povrćarstvo, Cvjećarstvo, Ljekovito, začinsko i aromatično bilje. Redovita je članica Akademije poljoprivrednih znanosti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kakvi ste sa šumskim gljivama? Kod mene na Dilju ih nije bilo kao inače, a i dosta su uhvatile vlage (pogotovo ove sto pronalazim u vinogradu/voćnjaku). Kako god - jaje, svinjska mast, luka, slanine i pokoja gljiva ;) -ovakvih je ručkova bi... Više [+]