Veliku pažnju treba pokloniti preventivnim mjerama. Kako bi izbjegli pojavu velike populacije bijelih mušica u plasteniku potrebno je biljke skoro svakodnevno pregledati
Bijela mušica ili štitasti moljac pripada porodici Aleyrodidae. Razlikuje se preko 1.500 različitih pripadnika. Česti su štetnici na paprici i drugim biljnim kulturama u plastenicima, ali ih nalazimo i na ukrasnom bilju u zatvorenom prostoru. Ljeti ih možemo pronaći na povrću i cvijeću na otvorenom. Aktivni su od svibnja do rujna.
To su insekti malih dimenzija od 2 do 3 mm, bijele boje. Na dužinu života veliki utjecaj ima temperatura - visoka im skraćuje život.
Prekriveni su brašnastom prevlakom. Ženka polaže između 20 i 280 jaja na donju stranu lista. Ovalna, žuta jajašca nakon dva dana postaju crna. Poslije dva tjedna pojavljuju se male ličinke koje se aktivno hrane. Od piljenja jaja do pojave odraslog insekta protekne od tri do četiri tjedna. Prezimljava u obliku jaja i kukuljica u zemlji u plastenicima i staklenicima koji se ne zagrijavaju, a na otvorenom ispod krošnji drveća ili ispod kore na stablu.
Ovi insekti se nalaze na donjoj strani lista, a na gornjoj se pojavljuje sjajni premaz, medna rosa, na kojoj se razvija gljivica čađavica. Odrasle jedinke i ličinke se hrane sisajući biljne sokove i mogu prenijeti viruse. Listovi postaju žuti. Izdanci prestaju rasti, pupoljci, cvjetovi i mladi plodovi otpadaju. Cijela biljka izgleda žalosno, opušteno, boja joj postaje svjetlija sa žutim nijansama, slabo se razvija i postaje deformirana. Kao posljedica napada štetnika biljke zaostaju u rastu, gube na estetskom izgledu.
Od povrća su najviše napadnute paprike, a zatim rajčica, krastavci, patlidžan, dinje. Cvjetne vrste na kojima se najviše nalaze su: pelargonija, begonija, pasiflora i fuksija. Napadaju 300 vrsta biljnih vrsta, a odgovara im toplo i vlažno stanište.
Veliku pažnju treba pokloniti preventivnim mjerama. Kako bi izbjegli pojavu velike populacije bijelih mušica u plasteniku potrebno je biljke skoro svakodnevno pregledavati. Štetnik polaže veliki broj jaja i brzo se razmnožava. Na vrata i ventilacijske prozore postavljaju se mreže koje sprječavaju njihov ulazak. Spriječiti unos putem sadnica i drugog biljnog materijala. Održavati higijenu plastenika, uklanjati i uništavati korove i biljne ostatke poslije svake berbe.
U jesen obaviti duboko oranje kako bi se uništili prezimljujući oblici u zemlji. Negrijane plastenike tijekom zime otvarati kako bi se štetočine smrzle.
Za praćenje prisustva i suzbijanje možemo koristiti žute ljepljive ploče. Postoji veliki broj insekticida koji se koriste, ali tretmane treba ponavljati. Veliku pažnju posvetiti karenci.
Kada su u pitanju prirodni preparati od koristi će biti: pelin, neven, češnjak, buhač.
Insekticid od pelina se priprema od 300g suhog pelina koji se prelije s 5l vode, ostavi 24h i zatim prokuha. Kada se ohladi procijedimo ga i spreman je za upotrebu. Tretiranje se obavlja svakih 7 do 10 dana.
Od nevena je potrebno uzeti 50 g cvjetova koji još nisu potpuno otvoreni i preliti s 1 l vode. To prokuhamo i ostavimo na tamnom mjestu sljedeća tri dana (nema potrebe da duže stoji, posebno na visokim temperaturama). 10 ml dobivenog uvarka se razrijedi u 1 l vode i time se tretiraju biljke.
Zamke, odnosno ljepljive ploče možemo i sami napraviti. Potrebna nam je tvrda podloga kao karton ili plastika žute boje na koju se nanosi ljepljivi sloj meda sa smolom, ricinusovo ulje ili vazelin.
Efikasan je i dalmatinski buhač. Potrebno je 25 g usitnjenog buhača preliti sa 100 g alkohola, dobro zatvorimo i ostavimo preko noći. Od dobivene tinkture uzmemo 20 g, razrijedimo s 1 l vode i dodamo 5 g sapuna za pranje rublja. Primjenjuje se jednom tjedno na usjevu gdje su se pojavili štetnici.
Tagovi
Autorica
Fertigacija rajčice: Evo kako hraniti biljku kroz kap vode?
Kako spriječiti pucanje rajčice - rješenje je jednostavnije nego što mislite
Podravka ubrala više od 550 tona graška, prvi put bit će samodostatna i u paprici
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Faktor prinosa: Zašto biljke "gladuju" čak i kada imaju dovoljno svjetla i vode?
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na što paziti?
Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
