Bijela trulež češnjaka i kako je spriječiti

Bijela trulež češnjaka koju uzrokuje Sclerotium cepivorum razvija se tijekom čitave vegetacije. Međutim, može se pojaviti i u skladištu. Štete mogu biti velike.

Ukoliko se bijela trulež javi poslije sadnje i nicanja, dolazi do potpunog propadanja biljaka. One venu i suše se. Korijen i donji dio mladih lukovica truli, a mogu biti prekriveni gustom micelijom patogena. Uočavaju se sitna crna, okruglasta tjelešca, koja predstavljaju sklerocije parazita (stvrdnute micelije).

Biljke su zaražene preko korijena

"Zaražene biljke zaostaju u rastu, donje lišće žuti od vrha prema osnovi, nekrotira i propada", objašnjava Zoran Panajotović, dipl. inž zaštite bilja.

Tijekom čuvanja glavica bijelog luka ne mogu se uočiti vidljivi simptomi bolesti. Tek ukoliko ih pritisnemo, možemo osjetiti da su češnjevi meki. Kad se skinu ovojni listići, jasno se uočava bjeličasta prevlaka sa sklerocijama. Oboljele lukovice se ne raspadaju, nego vremenom očvrsnu i mumificiraju se.

Gljiva se u vidu sklerocija održava u zemljištu i biljnim ostacima najmanje četiri do pet godina. One se aktiviraju samo u prisustvu korijenovog sustava češnjaka koji svojim izlučevinama stimulira njihovo klijanje.

"Infekcijska micelija prodire u biljku direktno preko korijena, najčešće zaražavajući mlade biljke. Zaraženi korijen truli i propada. U zaraženom biljnom tkivu formiraju se sklerocije, koje služe za konzervaciju parazita", kaže Panajotović.

Zaštita od bijele truleži

U borbi protiv ove bolesti, najvažnija je prevencija. To se prije svega odnosi na plodored, u trajanju od pet do osam godina, kao i na sakupljanje i uništavanje biljnih ostataka.

"Za sadnju češnjaka koristiti isključivo zdrave češnjeve, dezinficirane zaprašivanjem preparatima na bazi tirama", savjetuje Zoran Panajotović.

Foto: Pixabay/Isasza