Pretraga tekstova
"Od 2010. nestalo je 45 tisuća OPG-a, od preostalih neki se bore s kreditima u švicarcima, a većini je nepoštena trgovačka praksa kamen oko vrata. Ovršni zakon poljoprivrednicima ne omogućava zaštićeni račun, a sve je to dokaz nebrige aktualne vlasti za hrvatsko selo" kazala je Petir u Osijeku.
"Članstvo u EU omogućuje Hrvatskoj i našim poljoprivrednicima pristup tržištu s 500 milijuna potrošača, bolju poziciju u međunarodnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima dodatno šireći broj potencijalnih potrošača. Nudi konkurentnost i nudi stabilnost veću od one koju smo do sada poznavali", istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, otvarajući konferenciju Provedba zajedničke poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj koja se održava u Osijeku.
Petir je istaknula da se Zajedničku poljoprivrednu politiku opisuje kao partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europe i njezinih poljoprivrednika i da to partnerstvo uspješno funkcionira od 1962. godine. Ciljevi kojima se sustavno teži su poboljšanje poljoprivredne proizvodnje kako bi potrošači mogli kupovati kvalitetnu hranu po prihvatljivoj cijeni, te ujedno osiguranje prihoda poljoprivrednicima u EU dostatnih za pristojan život.
i gosti iz Bavarske - Albert Dess i Gunther Felssner
"Danas u Europskoj uniji 12 milijuna poljoprivrednika proizvodi zdravu i kvalitetnu hranu, a kroz zajedničku poljoprivrednu politiku posebno se vodi briga o ruralnom prostoru, da bi ga se održalo živim, te se upravo tom politikom u drugim zemljama EU omogućava zadovoljavajuća kvaliteta života na selu i stabilnost obiteljskim gospodarstvima", rekla je Petir i upozorila na to da Hrvatska u vrlo kratkom razdoblju mora dostići ono što Europa radi posljednjih pedesetak godina.
Da bi se učinkovito koristila izdašna sredstava EU, dodala je, prije svega je potrebno imati učinkovitu administraciju koja će stvoriti preduvjete za njihovo povlačenje, međutim, zbog izostanka poduzimanja strateških i državničkih poteza u sektoru poljoprivrede posljednjih godina, hrvatsko selo je dovedeno na rub propasti.
"Od 2010. nestalo je 45 tisuća OPG-a, od preostalih neki se bore s kreditima u švicarcima, a većini je nepoštena trgovačka praksa kamen oko vrata. Ovršni zakon poljoprivrednicima ne omogućava zaštićeni račun na koji bi se isplaćivale potpore a sve je to dokaz diskriminacije i nebrige aktualne vlasti za hrvatsko selo. Ako svemu tome dodamo i ozbiljno kašnjenje toliko očekivanog Programa ruralnog razvoja koji je Europska komisija pet puta vraćala na doradu, onda je svima jasno da oni koji vode resor poljoprivrede u Hrvatskoj nisu odradili domaću zadaću.
Malim OPG-ima i mladim poljoprivrednicima treba omogućiti kupovinu poljoprivrednog zemljišta, uvjete na tržištu treba prilagoditi uvjetima koji vladaju u EU, a s bankama je potrebno dogovoriti povoljnije uvjete kreditiranja te je nužno ukinuti nepoštenu trgovačku praksu i provoditi potrebne kontrole jer samodostatnost u proizvodnji hrane treba biti strateški nacionalni interes", zaključila je Petir uvodni dio konferencije.
Ravnateljica ureda u Zagrebu Zaklade Hanns Seidel, Aleksandra Markić Boban, rekla je da je Grad Osijek pravo mjesto za održavanje ovakve konferencije jer je u njemu održana i prva konferencija Zaklade te je istaknula da je glavna zadaća Zaklade pomoći Republici Hrvatskoj u prevladavanju poteškoća ulaska u veliku europsku obitelj.
Zastupnik u Europskom parlamentu Albert Dess upravo je započeo govor te je na početku pohvalio rad zastupnice Petir rekavši da je ona veliko obogaćenje za Europski parlament.
Zastupnica Marijana Petir konferenciju "Provedba Zajedničke poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj" organizira u suradnji s njemačkom Zakladom Hanns Seidel u dvorani Županijske komore Osijek, Europske avenije 13, Osijek kako bi potaknula raspravu o mogućnostima i prilikama koje članstvo u EU daje Republici Hrvatskoj u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, o čemu će danas govoriti Albert Dess, zastupnik u Europskom parlamentu i koordinator EPP grupe u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj, Günther Felssner, potpredsjednik Bavarskog seljačkog saveza i predsjednik Bavarskog mljekarskog saveza, Josip Juračak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Krunoslav Zmaić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.
Zaklada Hanns Seidel je njemačka, bavarska, politička zaklada osnovana 1967. s osnovnim ciljem poticanja međunarodnog dijaloga i razumijevanja, europskog ujedinjenja, te demokratskog i građanskog obrazovanja na kršćanskim temeljima. Otvorila je urede u preko 60 zemalja svijeta, bliska je njemačkoj stranci CSU a sjedište joj je u Münchenu. Od 1997. djeluje u Hrvatskoj, s uredom u Zagrebu.
Foto: PIXSELL
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?