Pretraga tekstova
Žena iz zabačenog indijskog selu Koraput, u Odishi, uspjela je sačuvati rijetke sorte i obučiti stotine žena da uzgajaju ovu hranjivu žitaricu.
Indijka Raimati Ghiuria, koju nazivaju "kraljicom prosa", jedinstvena je ličnost. Ova žena iz zabačenog selu Koraput, u Odishi, uspjela je sačuvati rijetke sorte i obučiti stotine žena da uzgajaju ovu hranjivu žitaricu, piše Better India.
Rođena je i odrasla u poljoprivrednoj obitelji, školu je rano prestala pohađati, a odmalena je bila zainteresirana za podizanje usjeva. Pored 30 sorti navedene kulture, odgovorna je i za očuvanje 72 tradicionalne sorte riže. Danas uzgaja proso na četiri hektara. Tijekom godina, usvojila je bolju tehnologiju i znanstvene metode kako bi poboljšala prinos i kvalitetu.
Navode da je uzgoj za Raminati izuzetno iskustvo koje je dovelo do toga da predvodi grupu za pomoć ženama poljoprivrednicama i prerađivačima. One proso prerađuju u proizvode s većom vrijednošću, kao što su pakore i ladus, koje prodaju na lokalnom tržištu.
Udružila se s neprofitnom organizacijom sa sjedištem u Chennaiju, MS Swaminathan Research Foundation (MSSRF), koja ima za cilj promovirati strategije za ekonomski rast i povećati zapošljavanje siromašnih žena u ruralnim područjima. Sada obučava još 2.500 poljoprivrednica u svom selu.
Odigrala je ključnu ulogu u osnivanju škole na farmi u svom selu donirajući zemlju svojih predaka. Od 2012. godine aktivno obučava ljude da se bave uzgojem na stručni način i ostvaruju bolji prihod uz dodatnu vrijednost. Za svoj rad, Raimati je na državnoj razini dobila naziv "kraljica prosa". Nagrađena je nagradama za najboljeg farmera od strane ICAR – IISWC, Sunabeda 2016. godine, i potom na Festivalu tradicionalne hrane koju je dodijelio TATA Steel, Nuamundi 2018. godine.
Ujedno, pozvana je na obilježavanje Međunarodne godine prosa na nedavno održanom summitu G20.
Prednost ove žitarice je što može uspijevati na siromašnom tlu, otporan je na klimatske promjene i sušu, a velo tolerantan prema bolestima i štetnicima.
Manje od tri posto globalne trgovine žitaricama otpada na ovu kulturu, što znači da može povećati udio i poboljšati raznolikost globalnog prehrambenog sustava. Njegova proizvodnja je održiva i igra značajnu ulogu u borbi protiv gladi. Za žene u Indiji, koje imaju male površine, može biti dodatni izvor prihoda.
Naslovna fotografija: Screenshot/Facebook/Department of Agriculture & Farmers' Empowerment
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?