Živo tlo je ključ dobre plodnosti

Organizmi koji žive u tlu su od velike važnosti za njegovu plodnost. Veliki broj njih je mikroskopskih veličina i pored svojih malih dimenzija imaju ogroman utjecaj na tlo, a neposredno na količinu i kvalitetu prinosa uzgajanih biljaka.

Ono je kvalitetnije što je veći njihov sadržaj. Tretiranje pesticidima, upotreba mineralnih gnojiva, teška mehanizacija, zaštitna sredstava smanjuju njihovu brojnost, odnosno plodnost tla. Bez ovih mikroorganizama biljke neće moći da iskoristiti hraniva iz njega, a ono bi brzo bilo degradirano i neplodno.

Bakterije, aktinomicete, alge i gljivice su od vitalne važnosti kako za profesionalne tako i za male proizvođače. Na bakterije i aktinomicete otpada skoro 80 posto zemljišnih organizama. U 1 g zemlje ima ih nekoliko milijardi.

Bakterije - vrijedni radnici

Korisne bakterije obavljaju mnoge radove u stvaranju plodnosti. One sudjeluju u procesima razvijanja organske tvari, odnosno humusa. Odgovorne su za zdravlje tla i biljaka. Drže pod kontrolom fitopatogene bakterije i druge mikroorganizme, biljkama osiguravaju hraniva u pristupačnom obliku, vrše fiksaciju dušika, povećavaju otpornost biljaka i razvoj korijena.

Bacillus subtilis je bakterija koja živi u zemlji, kolonizira korijen biljaka i doprinosi kontroli fitopatogena. Značajna je po tome što aktivira njihov imunitet obrambene procese. Tako doprinosi smanjenju pojava biljnih bolesti.

Na bazi ove bakterije stvoreni su brojni preparati koji se koriste u zaštiti bilja, jer je u stanju stvoriti preko 70 raznih antibiotika, a neki od njih su ključni u zaštiti od fitopatogena. Njezini različiti sojevi djeluju u različitim uvjetima, imaju drugačije efekte u zaštiti bilja.

Izuzetno su korisni i brojni pripadnici iz roda Pseudonomas. Stvaraju antibiotike, baktericide, stimulatore rasta, reguliraju prisustvo fitopatogenih organizama u zoni korijena.

Prisutne su i brojne druge koje donose niz dobrobiti za uzgajane biljke, a na njihovoj su bazi stvoreni brojni preparati koji se koriste za poboljšanje i gnojidbu tla i biljaka, kao zaštitna sredstva ili biostimulatori.

Pripravak bogat bakterijama koje fiksiraju dušik

Biognojivo na bazi bakterija fiksatora dušika možete napraviti sami. Na 1kg zemlje dodaje se čaša vode. Najbolje je da zemlja ispunjava 1/3 posude. Zagrijava se oko 15 minuta na parnoj kupelji. Tako se uništava patogena mikroflora. S korijena pet do šest najsnažnijih biljaka mahunarki (samo jedne vrste, vi ćete odlučiti što vam treba) uzmite kvržice koje trebaju biti bijele ili ružičaste (zelene nisu efikasne). One se operu ohlađenom prokuhanom vodom, a zatim se osuše i samelju u drvenom mužaru.

U međuvremenu uzmite 50g zrna određene mahunarke, prelijte s dvije šalice vode i kuhajte 15 minuta. Ta tekućina se odlije i koristi tako da se, kada je hladna, preliju samljevene kvržice. Treba napomenuti da kvržice i voda moraju biti od iste vrste.

Kvržice rastvorene u vodi se pomiješaju sa zemljom koju smo obradili zagrijavanjem. Sve dobro izmiješati, prekriti krpom i ostaviti na toplo i tamno mjesto tjedan dana. Poslije toga imat ćete spreman pripravak bogat dušik-fiksirajućim bakterijama kojega možete koristiti za tretiranje sjemena vrste od koje ste uzeli kvržice i vodu poslije kuhanja, ali i za tretiranje tla gdje će ta vrsta rasti. Ne miješajte vrste, jer bakterije neće djelovati. 

Aktinomicete - mali pomagači

Razgradnju materija i fiksaciju dušika obavljaju, između ostalih organizama, aktinomicete i na njih otpada 40 posto zemljišnih mikroorganizama. One su značajne za razgradnju organske tvari, odnosno spojevi koja ne mogu razgraditi drugi organizmi. Zaslužne su za razgradnju dlaka, čekinja, celuloze, hitina.

Spadaju u grupu gram pozitivnih bakterija i "daju miris šumske zemlje" ili zdrave zemlje. Najviše ih ima u rizosferi, zoni korijena. Zbog toga se još nazivaju rizobakterije. Potiču rast biljka (sintetiziraju regulatore rasta), dostupnost hranjivih tvari, inhibiraju rast patogena.

U 1g zemlje može biti do 100 milijuna aktinomiceta, a s povećanjem pH reakcije povećava se i njihova brojnost. Odgovaraju im tla bogata organskim tvarima, jer ih razgrađuju i tako čine hraniva pristupačnim biljkama. Pomažu kod održavanja prirodne ravnoteže tla. Stvaraju antibiotike koji kontroliraju brojnost štetnih organizama. Direktno su povezane s produktivnošću i kvalitetom usjeva.

Razna istraživanja su pokazala da u zemljištima koja su bogata aktinomiceta nalazimo veći sadržaj minerala (dušika, kalcija, fosfora, kalija, magnezija, cinka, bakra), ukupnih fenola i organskih tvari.

Zahvaljujući njihovoj aktivnosti dušik postaje dostupniji biljkama, a njegov metabolizam u tkivima biljaka je brži. To rezultira boljim vegetativnim prirastom. Bolja ishrana će u konačnici doprinijeti većem i kvalitetnijem urodu.