• Poljoprivreda
  • 17.10.2012.

Zemlja je bogatija što je manji postotak njenih stanovnika zaposlen u poljoprivredi

EU: Siromašna ste zemlja jer vam u poljoprivredi radi svaki šesti zaposleni

Foto: RGBStock.com
  • 529
  • 26
  • 0

Dok se svojedobno bogatstvo neke zemlje mjerilo prema podatku koliko njezini stanovnici u prosjeku pojedu kruha, po logici što manje kruha to je zemlja bogatija, sada se pak u Europskoj uniji bogatstvo nacionalnog gospodarstva, između ostalog, mjeri po tome koliko je njezinih radno sposobnih stanovnika zaposleno u poljoprivredi.

I opet prema logici - što je taj postotak manji - to je zemlja bogatija. Prosjek zaposlenih u toj primarnoj djelatnosti u 27 članica Unije je pet posto. U Hrvatskoj, prema istom izvoru, taj postotak iznosi 15, i poslije Rumunjske (s 29 posto), bit ćemo druga zemlja EU-a prema broju radno sposobnih zaposlenih u poljoprivredi. Što bi značilo da ćemo biti na samom dnu bogatih, odnosno bit ćemo među najsiromašnijim zemljama Unije.
- To nije ništa neobično, jer ovaj podatak izravno korelira s omjerom našeg BDP-a u odnosu na europski, kratko je prokomentirao dr. Vladimir Cini, s Katedre za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju na osječkom Ekonomskom fakultetu.

I u pravu je, jer hrvatski BDP čini (tek) 61 posto EU prosjeka. Slavonski BDP je još niži, samo 36 posto europskog, i na tom principu su prvo bile formirane statistističke regije, upravo radi mogućnosti brže izgradnje i približavanja europskom prosjeku.
- No, to što je u nas u odnosu prema Europi više poljoprivednika ne znači nužno da smo i siromašni. Jedini uvjet je da nismo i ne ostanemo samo sirovinska baza, nego imamo i razvijenu prerađivačku industriju. A ona upravo u našoj, Osječko-baranjskoj županiji bilježi ponovni uspon, kaže Zoran Kovačević, predsjednik HGK - Županijske komore Osijek.

U Europskoj uniji prošle je godine gotovo 70 posto zaposlenih radilo u sektoru usluga, u industriji 25,2 posto, a u spomenutoj poljoprivredi samo pet posto. Kako su pokazali podaci agencije za statistiku EU - Eurostata, sektor usluga najviše je bio zastupljen u Luksemburgu, gdje je na tim poslovima radilo 85,4 posto djelatnika, a najmanje u Rumunjskoj, 42,6 posto. U Hrvatskoj je u tom sektoru, a riječ je o trgovini, financijama, prijevozu, obrazovanju, zdravstvu, odnosno cijelom javnom sektoru ipak radilo respektabilnih 56 posto.

Tjedno radimo 41 sat

Prema podacima Eurostata, Hrvati prosječno tjedno odrade 41 plaćeni radni sat i većina ih ima ugovor na neodređeno vrijeme. Naime, prema istoj analizi, 12,7 posto sklopljenih ugovora o radu čine ugovori na određeno vrijeme. Poslodavci na određeno zapošljavaju uglavnom mlade radnike pa se procjenjuje da 85 posto novozaposlenih ima ugovore o radu na određeno vrijeme, dok svi stariji radnici imaju sigurnije ugovore na neodređeno vrijeme. Najveći broj ugovora na određeno vrijeme u Europi ima Poljska, u kojoj je na taj način zaposlen svaki četvrti radnik. U Hrvatskoj pak svaki deseti radnik.

Autor: Dario KUŠTRO

Foto: RGBStock.com


Tagovi

Zaposleni u poljoprivredi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi