Zemlja bez vlasnika, poljoprivrednici bez poticaja

Nakon što je država odlučila da više neće poticati sijanje gotovo 100.000 hektara poljoprivrednog zemljišta bez riješenog vlasništva, što znači izdvajanje oko milijun kuna na ime poticaja, gradovi i općine na čijem se području nalazi sporno poljoprivredno zemljište počele su raspisivati natječaje za korištenje .
Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže da se pitanje korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta mora jednom rješiti, ali ne na način da se onima koji ga sad obrađuju brani ulazak u posjed, što izravno dovodi u pitanje jesensku sjetvu.
HPK je, kaže, preporučio poljoprivrednicima da uđu u sjetvu, jer se ne smije dogoditi da zemlja ostane neobrađena. No, problem je što dvije trećine ukupnih potpora ovisi o korištenju poljoprivrednog zemljišta. To znači da ako seljaci sada uđu u sjetvu, bez riješenog pitanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, mogu nagodinu izgubiti poticaje jer su usjeve zasijali na tuđoj zemlji.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da od 2011. godine bez urednog raspolaganja poljoprivrednim zemljištem nema poticaja, bez obzira na to je li riječ o državnom ili privatnom poljoprivrednom zemljištu. Drugim riječima, plaćat će se svaki legalni hektar, a kod višegodišnjih nasada, odnosno vinograda i maslinika, to će biti od 0,3 hektara zemljišta.
Država je uspostavom Agencije za poljoprivredno zemljište pokušala urediti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem na domaćem tržištu. No, od 545 jedinica lokalne samouprave, 105 ih nije izradilo programe raspolaganja zemljištem, a 73 ih nema poljoprivredno zemljište u vlasništvu države. Alarmantan je podatak da čak 120 jedinica nije raspisalo ni jedan natječaj za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
Poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj ukupno ima 2,69 milijuna hektara, od čega je 1,8 milijuna u privatnom vlasništvu, a država raspolaže s ukupno 890.124 hektara zemljišta.
No, iako je hrvatska država u odnosu na druge zemlje u našem okruženju dočekala promjenu vlasništva s većinom privatiziranim poljoprivrednim zemljištem, u posljednjih 20 godina nije se uspjela riješiti gotovo milijun hektara poljoprivrednog zemljišta.

Napokon je pokrenut projekt ARKOD, grafička evidencija zemljišnih resursa poljoprivrednika te njihovih zahtjeva za plaćanje po površini. ARKOD predstavlja novi upisnik svih korištenih poljoprivrednih čestica u Hrvatskoj i služit će za plaćanje potpora za svako pojedino poljoprivredno gospodarstvo. Trenutačno se upis u ARKOD obavlja u svim županijama te je ukupno evidentirano gotovo 85.000 poljoprivrednih gospodarstava s blizu 650.000 parcela ukupne površine 470.000 hektara. Do kraja godine očekuje se registracija svih poljoprivrednih gospodarstava, kojih ima oko 186.000, u sustav ARKOD, koji će državu godišnje stajati 30 milijuna kuna. Na taj bi se način stavilo u funkciju poljoprivredno zemljište, a poticaji se neće moći dobiti za neobrađeno zemljište i ono bez valjane dokumentacije.

Prodano 17 posto ukupno planiranog zemljišta

Od 544.820 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, 42 posto je dano u prodaju ili 219.000 hektara, 23 posto u zakup, 9 posto u koncesiju, a 3 posto u ostale namjene. No, raspolaganjem je pokriveno 187.883 hektara zemljišta ili 34 posto, a gotovo dvije trećine državnog poljoprivrednog zemljišta, nije u funkciji. Prodaja zemljišta zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa najviše zapinje i do sada je prodano manje od 40.0000 hektara zemljišta ili 17 posto od ukupno planiranog.

Autor: Marinko Petković