Zbog suše neće vršiti pšenicu, životinje osuđene piti mulj

Talijanska vlada je na Siciliji proglasila izvanredno stanje jer je suša uništila usjeve i pašnjake. Životinje ostaju bez hrane i vode, polja su suha, a mnogi su proizvođači čak odustali od žetve pšenice. Ugroženi su voćnjaci i maslinici. 

Na zahtjev udruženja Coldiretti, poljoprivrednicima su izdani bonovi kako bi mogli kupiti stočnu hranu, no voda je i dalje problem - računi su astronomski, a stada su na nekim mjestima prisiljena piti mulj, piše Agricolae.

Već mjesecima ondje nema poštene kiše, zbog čega je presušilo i jedino prirodno jezero na tom talijanskom otoku. Ono je inače bilo važno odmorište za ptice koje migriraju između Afrike i Europe. 

Iscrpljene pčele, odustajanje od vršidbe

Ništa bolje nije niti u Pugliji, na jugu zemlje (potpetica talijanske čizmice, op.ur.) gdje su klementine, kako piše ovaj portal, završile u kaši, prepolovljena je količina pšenice za izradu kruha i tjestenine, drastično je pala proizvodnja zelene krme na pašnjacima, a pčele iscrpljene zbog biljke koje nisu niti cvale. Kada je riječ o maslinama, procjenjuje se pad proizvodnje od 50 posto u odnosu na prošlu godinu, s ozbiljnim posljedicama na proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

U susjednoj regiji Basilicata šteta na usjevima žitarica, počevši od pšenice, doseže i do 90 posto, ali i na stočnoj hrani te mahunarkama. Ondje su ratari donijeli odluku da uopće ne idu u vršidbu jer bi im to stvorilo dodatne troškove. 

Na Sardiniji su uvedene uštede potrošnje vode koja se cisternama dovodi te se tako napjaju životinje u stajama. Troškovi za stočnu hranu vrtoglavo su porasli, a najviše je problema u voćarstvu i povrćarstvu. 

Istovremeno, na sjeveru Italije zabilježene su poplave. 

Najtopliji lipanj ikad 

Iza nas je najtopliji lipanj otkako postoje mjerenja, objavila je služba Europske unije za praćenje klimatskih promjena Copernicus. 

Ova godina vjerojatno će nadmašiti 2023. kao najtoplija u povijesti. Zagrijavanje djelomično uzrokuju klimatske promjene nastale zbog utjecaja čovjeka, a dijelom i meteorološki fenomen El Niño.

Globalna prosječna temperatura u proteklih 12 mjeseci (srpanj 2023. – lipanj 2024.) najviša je zabilježena, s 0,76°C iznad prosjeka 1991.-2020. i 1,64°C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.-1900.

Prosječna europska temperatura za lipanj 2024. bila je 1,57°C viša od prosjeka za lipanj 1991.-2020., čineći taj mjesec drugim najtoplijim lipnjem zabilježenim u Europi.

Više iznad prosjeka bile su u jugoistočnim regijama i Turskoj, ali blizu ili ispod prosjeka u zapadnoj Europi, Islandu i sjeverozapadnoj Rusiji. Kada je riječ o drugim dijelovima svijeta, najviše su bile u istočnoj Kanadi, zapadnom dijelu Sjedinjenih Država i Meksiku, Brazilu, sjevernom Sibiru, Bliskom istoku, sjevernoj Africi i zapadnom Antarktiku.

Govoreći o hidrološkim podacima, lipanj 2024. bio je vlažniji od prosjeka nad Islandom, središnjom i većim dijelom jugozapadne Europe, s obilnim oborinama koje su dovele do poplava u regijama Njemačke, Italije, Francuske i Švicarske.

Mjesec je bio sušniji od prosjeka u Irskoj, većem dijelu Ujedinjenog Kraljevstva, Fenoskandije, južne Italije i većeg dijela istočne Europe, osobito oko Crnog mora.