Zbog nestašice uvoze se krastavci iz BiH

Radnici slatinske Marinade, tvornice za preradu voća i povrća koju će u dogledno vrijeme u potpunosti preuzeti Grupa Eurovoće iz Orahovice, mjesečno prerade oko 1200 tona krastavaca, što je trideset tona u smjeni ili 2600 tona u protekla dva mjeseca. Ipak, sušna godina rezultirala je slabijom kvalitetom, a unatoč brojnim kooperantima iz čak četiri županije, dodatni je problem nedostatak sirovine. Zbog toga krastavce uvoze iz Bosne i Hercegovine.

'Nepopularno je danas baviti se poljoprivredom i svi koji su mogli naći bilo kakav drugi posao njime se i bave. Naši su kooperanti uglavnom stariji ljudi i na ovom ih području nema dovoljno. Za rješenje tog problema trebat će proći dosta vremena, međutim nije mi jasno zbog čega se posljednjih desetak godina državnim potporama u poljoprivrednoj proizvodnji ovo područje nije pokazalo vodećom regijom u proizvodnji i preradi povrća i voća', kaže Željko Jurkin, upravitelj Eurovoća.

Proizvodnja krastavaca, tvrdi, opada u više hrvatskih županija i u našoj zemlji ih više nema. Iz toga razloga više od polovice potrebne količine, oko dvije i pol tisuća tona, uvozi se iz Bosne i Hercegovine a samo 1,5 tisuća tona pristigne iz Hrvatske.

Jurkin navodi kako je, uz prave agrotehničke uvjete, baš kao i u zemljama Europske unije, pa i u Bosni, moguće doseći zaradu od 300 tisuća kuna po hektaru prvoklasnog proizvedenog krastavca, za kakvog Eurovoće, a time i slatinska Marinada, plaća 4,40 kuna po kilogramu. Ipak, zbog iznimno teškog rada samo se mali broj ljudi u Hrvatskoj na to i odlučuje.

Sva proizvedena roba ima svoje tržište, međutim i na njemu vladaju nemilosrdni uvjeti - 'nelojalna konkurencija izvana', kako ju naziva Jurkin, nudi iste proizvode po iznimno niskim cijenama. Zbog brojnih financijskih opterećenja i hrvatski je proizvođači, žele li udovoljiti svim kriterijima, jednostavno ne mogu postići i opstati na tržištu. Za proizvodnju 12 tisuća tona različitog povrća i voća tijekom prošla četiri mjeseca Eurovoće je moralo uložiti 80 milijuna kuna.

Autor: Vinco Gazdik