Zavirite u pogon od 17 milijuna eura: Prvi u Hrvatskoj otpad pretvaraju u struju i poboljšivač tla

U Gospodarskoj zoni Čaporice na području Grada Trilja završavaju posljednje pripreme za početak komercijalnog rada jednog od najzanimljivijih energetsko-ekoloških projekata u Hrvatskoj. Riječ je o suvremenom postrojenju za obradu biootpada kapaciteta 12.900 tona godišnje koje će organski otpad pretvarati u električnu energiju, toplinu i organski materijal za poboljšanje tla.

Investiciju vrijednu 17.348.501,73 eura realizirala je tvrtka INOVAPRO d.o.o. iz Šestanovca, specijalizirana za projektiranje, inženjering i energetska rješenja. Postrojenje se trenutačno nalazi u završnoj fazi probnog rada, pri čemu su već proizvedeni prvi kubici bioplina i prve količine električne energije. Početak redovnog rada očekuje se uskoro.

Povećanje energetske samodostatnosti

No značaj ovog projekta ne ogleda se samo u njegovoj vrijednosti ili tehnološkoj složenosti. Njegova najveća vrijednost leži u činjenici da pokazuje kako se biootpad može pretvoriti iz ekološkog problema u koristan resurs. Za Dalmaciju, koja posljednjih godina intenzivno radi na unapređenju sustava gospodarenja otpadom i povećanju energetske samodostatnosti, ovakav projekt predstavlja važan iskorak prema održivijem razvoju.

Temeljna ideja postrojenja vrlo je jednostavna – biootpad više ne završava na odlagalištima, već postaje sirovina za proizvodnju energije. Zapravo proces započinje zaprimanjem onoga koji dolazi iz kućanstava, ugostiteljskih objekata, trgovina, s javnih površina i drugih djelatnosti. Nakon evidentiranja i vaganja, materijal se priprema za obradu u zatvorenom sustavu bez prisutnosti kisika.

Voditelj postrojenja Marko Sučić tijekom obilaska objasnio je kako se u tom procesu odvija prirodna razgradnja organske tvari pri kojoj nastaje bioplin bogat metanom. On se potom koristi za proizvodnju električne i toplinske energije, dok se preostali materijal dodatno obrađuje kako bi se mogao vratiti u prirodni ciklus kao vrijedan organski materijal. Na taj način iz jednog ulaznog resursa nastaju tri korisna proizvoda – električna energija, toplinska energija i organski materijal za poboljšanje tla.

Suha anaerobna digestija u tunelskim fermentorima

Posebnost postrojenja u Čaporicama je primjena tehnologije suhe anaerobne digestije u tunelskim fermentorima, što ga čini prvim i zasad jedinim postrojenjem takve vrste u Hrvatskoj. Za razliku od klasičnih mokrih bioplinskih sustava u kojima se otpad obrađuje u velikim spremnicima ispunjenima tekućinom, ovdje se biootpad pomoću utovarivača smješta u zatvorene fermentacijske tunele. Nakon punjenja vrata fermentora hermetički se zatvaraju, a unutar tunela započinje rad anaerobnih bakterija koje bez prisutnosti kisika razgrađuju organsku tvar i proizvode metan.

Srce sustava čine četiri velika fermentora. Svaki od njih može primiti oko 240 tona biootpada, a proces fermentacije traje približno četiri tjedna. Sustav je organiziran tako da se svaki tjedan puni jedan fermentor, dok se drugi prazni, čime se omogućuje kontinuiran rad tijekom cijele godine. Važan dio procesa predstavlja perkolat – tekućina bogata mikroorganizmima koja se tijekom fermentacije prikuplja i vraća natrag u sustav. Perkolat se kontinuirano recirkulira te raspršuje po materijalu unutar fermentora. Time se ubrzava razvoj bakterijskih kultura, osigurava ravnomjernija razgradnja organske tvari i stabilizira proizvodnja bioplina.

Uspjeh cijelog procesa ovisi o kvaliteti biootpada

Kako bi bakterije radile u optimalnim uvjetima, cijeli sustav se zagrijava. Ispod fermentora ugrađen je sustav podnog grijanja, dok se temperatura perkolata održava između 40 i 45 stupnjeva Celzija. Posebno je zanimljivo što se toplina potrebna za održavanje procesa dobiva upravo iz energije proizvedene unutar samog postrojenja, čime se dodatno povećava njegova učinkovitost. Iako se radi o tehnološki vrlo naprednom sustavu, uspjeh cijelog procesa ovisi o kvaliteti odvojeno prikupljenog biootpada. Što je manje plastike, metala, stakla i drugih nečistoća u biootpadu, to je učinkovitija proizvodnja bioplina i kvalitetniji završni proizvodi. Ostaci hrane, voće, povrće, ljuske jaja, talog kave i drugi organski ostaci predstavljaju vrijednu sirovinu. Ambalaža i ostali nepoželjni materijali otežavaju proces te povećavaju troškove obrade. Upravo zato pravilno odvajanje otpada u kućanstvima predstavlja prvi i najvažniji korak cijelog sustava kružnog gospodarstva.

Nakon završene fermentacije materijal se premješta u tunele za predsušenje digestata. Digestat je ostatak organske tvari iz kojeg je izdvojen najveći dio energetskog potencijala, ali njegova vrijednost time ne završava. U posebnim tunelima on se dodatno obrađuje toplim zrakom. Tijekom tog procesa razvijaju se mikroorganizmi koji pokreću aerobnu razgradnju te stvaraju dodatnu toplinu. Temperature dosežu oko 60 stupnjeva Celzija, što omogućuje higijenizaciju materijala i uklanjanje potencijalno štetnih mikroorganizama. Nakon toga materijal prolazi kroz sustav prosijavanja gdje se odvaja sitna od grube frakcije kako bi se dobio homogeniji završni proizvod.

Cilj je, ističu u tvrtki, proizvesti kvalitetan organski materijal koji se može koristiti za poboljšanje tla i povrat hranjivih tvari u prirodni ciklus.

Sustav može proizvoditi približno 500 kW električne energije

Bioplin proizveden u fermentorima prije korištenja prolazi nekoliko faza pročišćavanja. Najprije se uklanjaju vlaga i kondenzat, a zatim plin prolazi kroz filtre s aktivnim ugljenom koji uklanjaju sumporovodik – spoj koji može uzrokovati oštećenja na motorima. Tek nakon toga bioplin dolazi do motora s unutarnjim izgaranjem koji pokreće generator električne energije.

Prema podacima iz postrojenja, sustav može proizvoditi približno 500 kW električne energije. Trenutačno se proizvedena energija koristi za potrebe samog pogona, no dugoročni planovi predviđaju njezinu širu primjenu unutar budućeg energetskog kompleksa. Jednako važna je i toplinska energija koja se koristi za održavanje procesa fermentacije, zagrijavanje sustava i sušenje digestata.

Obrada biootpada često se povezuje s neugodnim mirisima, no u Čaporicama je i tom segmentu posvećena velika pažnja. Cijeli sustav prihvata projektiran je kao zatvorena cjelina. Zrak iz objekata kontinuirano se usisava i odvodi prema sustavu za pročišćavanje. U prvoj fazi uklanja se amonijak pomoću sumporne kiseline, pri čemu nastaje amonijev sulfat. Nakon toga zrak prolazi kroz veliki biofilter ispunjen drvnom sječkom koji zadržava preostale mirise. Takvo rješenje omogućuje da se utjecaj postrojenja na okolni prostor svede na minimum.

U sklopu kompleksa nalazi se administrativno-upravna zgrada s kontrolnom sobom, uredima, garderobama, kuhinjom i ostalim sadržajima za zaposlenike. Iz kontrolne sobe prati se rad svih ključnih sustava – dolazak vozila, rad vage, stanje fermentora, proizvodnja bioplina, rad generatora, ventilacijskih sustava i sušara. Visoka razina automatizacije omogućuje operaterima stalni nadzor nad procesima te brzo reagiranje na eventualne promjene.

U planu je razvoj Energetskog parka

Za investitora ovaj projekt predstavlja tek prvu fazu šire razvojne vizije.

U planu je razvoj Energetskog parka Čaporice koji bi povezivao obradu biootpada s proizvodnjom energije iz sunčanih elektrana, baterijskim sustavima za pohranu energije te budućim zelenim podatkovnim centrom. Posebno zanimljiv dio projekta odnosi se na planiranu izgradnju podatkovnog centra u neposrednoj blizini postrojenja. Budući da takvi objekti imaju velike energetske potrebe, razmatra se kombinacija više izvora energije – bioplina, fotonaponskih sustava, baterijskih spremnika i drugih tehnologija za upravljanje energetskom fleksibilnošću.

U biti cilj je stvoriti model u kojem će lokalno proizvedena energija i toplina ostajati u lokalnoj zajednici te služiti razvoju gospodarstva i digitalne infrastrukture.

Najveća korist ovakvih postrojenja vidi se u zaštiti okoliša. Biootpad koji završi na odlagalištima nekontrolirano proizvodi metan, jedan od najjačih stakleničkih plinova. U Čaporicama se taj plin kontrolirano prikuplja i koristi za proizvodnju energije. Time se smanjuje količina otpada na odlagalištima, smanjuju emisije stakleničkih plinova te povećava iskorištenost resursa koji bi inače predstavljali problem.

Kada započne puni komercijalni rad, Čaporice neće biti samo postrojenje za obradu biootpada. Dalmacija će dobiti moderan energetsko-ekološki centar koji povezuje gospodarenje otpadom, proizvodnju obnovljive energije, zaštitu okoliša i razvoj novih industrijskih projekata. Upravo zato ovaj projekt mnogi vide kao mogući model za buduća slična postrojenja diljem Hrvatske.