Zastoj u isporuci gnojiva i energije: Blokada Hormuškog tjesnaca prijeti globalnom krizom hrane

Blokada Hormuškog tjesnaca mogla bi prerasti u globalnu krizu u opskrbi hranom ako se uskoro ne obnovi promet brodova koji prevoze ključne poljoprivredne inpute, upozorava Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), piše Abc.net.

Prema riječima glavnog ekonomista FAO-a Máxima Torera, očekivalo se da će se brodski promet normalizirati nakon početka primirja, no dio ključnih pošiljki i dalje stoji. "Imamo važne brodove koji se ne kreću", istaknuo je u nedavno objavljenom podcastu.

Direktor za ekonomiku agroprehrambenog sektora David Laborde naglasio je da je Hormuški tjesnac jedna od najvažnijih svjetskih prometnih točaka, ključna ne samo za naftu i gnojiva, već i za opskrbu hranom zemalja Perzijskog zaljeva. FAO procjenjuje da između 20 i 45 posto globalno važnih agroprehrambenih inputa ovisi upravo o tom morskom pravcu.

Rizik za proizvodnju hrane

Stručnjaci upozoravaju da bi zastoji u isporuci gnojiva i energije mogli imati izravne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju diljem svijeta. Poljoprivreda je, naime, strogo vezana uz vremenski okvir sjetve.

"Ako inputi ne stignu na vrijeme, proizvođači će morati raditi s manjim količinama, što će se odraziti na iduću sezonu i drugu polovicu godine", upozorio je Torero. Dodao je kako su energenti poput nafte i dizela ključni za cijeli lanac proizvodnje, od rada traktora do prerade i distribucije hrane.

Iz International Trade Centre (ITC) upozoravaju da je trenutačno najveći problem upravo nedostatak gnojiva. Izvršna direktorica Pamela Coke-Hamilton istaknula je da to predstavlja ozbiljan rizik za sigurnost opskrbe hranom, osobito u zemljama u razvoju.

Cijene gnojiva mogle bi naglo porasti kao posljedica sukoba na Bliskom istoku

"Nedostatak gnojiva izravno utječe na prehrambenu sigurnost, a ona je temelj stabilnosti", upozorila je, dodajući kako već sada dolazi do kašnjenja u opskrbi potrebnoj za sljedeću žetvu.

Najpogođenije su zemlje koje ovise o uvozu dušičnih gnojiva iz zemalja Zaljeva, uključujući Keniju, Ugandu, Južnoafričku Republiku, Tajland i Šri Lanku. U takvim uvjetima poljoprivrednici najčešće smanjuju njihovu upotrebu, što rezultira nižim prinosima.

Posljedice će se osjetiti globalno

Problemi u opskrbi mogli bi se uskoro preliti i na globalno tržište kroz rast cijena hrane. "Veća inflacija hrane znači i ukupno veću inflaciju u svijetu", upozorio je Torero, dodajući da bi države mogle ponovno posegnuti za mjerama sličnima onima tijekom pandemije kako bi ublažile rast cijena.

Istodobno, pojedine zemlje već razmatraju ograničenja izvoza vlastitih resursa, uključujući gnojiva i energente, što dodatno pojačava pritisak na tržište.

Ako se promet kroz Hormuški tjesnac uskoro ne normalizira, poljoprivrednici bi već u nadolazećim mjesecima mogli biti prisiljeni smanjiti proizvodnju zbog nedostatka ključnih inputa. Stručnjaci stoga ističu da je ključno ne samo održati primirje, nego i omogućiti nesmetan prolazak brodova kako bi se spriječio novi val rasta cijena hrane i potencijalna globalna kriza.