Zašto digitalizacija poljoprivrede u RH kasni u odnosu na ostatak Europe?

Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku perjanica je u području precizne poljoprivrede, a izv.prof.dr.sc. Ivan Plašćak sa Zavoda za poljoprivrednu tehniku i obnovljive izvore energije kaže da su ondje istraživanja u jeku. Međutim, upozorava da Hrvatskoj nedostaje transfer znanja u praksu. 

Tu nažalost znanstvena zajednica sama pa čak ni u suradnji s poljoprivrednicima ne može učiniti puno. Ključnu ulogu u tome treba odigrati država. "Javna vlast bi kao i država trebala potaknuti taj transfer bilo financijskim sredstvima ili planovima poput strategije pametne specijalizacije koju još uvijek nismo dočekali", rekao je za Osječku televiziju. 

Velika gospodarstva ulažu u digitalizaciju - što je s malima?

Digitalizacija kod nas, kaže ovaj sveučilišni profesor, u odnosu na cijelu Europu kasni. "Svjedoci smo toga i u drugim područjima pa tako i u poljoprivredi. To bi se trebalo ubrzati", poručio je. Prema njegovim riječima, korištenje digitalne poljoprivrede u Hrvatskoj je nekih 10 posto, dok je u Europi na 40. 

Jedan od kamena spoticanja za taj transfer znanja jest činjenica da su nositelji OPG-ova uglavnom starije životne dobi. "Srednji i veliki poduzetnici te su tehnologije kupili i prihvatili. Međutim treba više poraditi na malim gospodarstvima", dodao je Plašćak.

Mladi su kaže, zainteresirani za poljoprivrednu samo je stvar u tome koliko im mi želimo pružiti. "Moramo im se prilagoditi. Generacije koje dolaze su educiranije po pitanju digitalnih alata", zaključio je.

Više pogledajte u videoprilogu: