• Odbor za poljoprivredu
  • 29.10.2021. 12:35
  • Grad Zagreb, Zagreb

Zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na rokove od 15 i 25 godina

U opširnoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o državnom zemljištu, na saborskom su se Odboru za poljoprivredu najviše koplja lomila oko članka 36., odnosno sustava bodovanja buduće raspodjele.

Foto: Renata Prusina/arhiva AK
  • 5.265
  • 448
  • 2

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 36. sjednici, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u čemu su sudjelovali i predstavnici strukovnih udruga i jedinica lokalne samouprave.  

Uvodno je ministrica poljoprivrede Marija Vučković navela da su razlozi predloženih izmjena i dopuna dodatno rasterećenja od administrativnih procedura, ubrzanje postupaka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, te sprečavanje moguće nejednake primjene odredbi važećeg Zakona, ali i potrebu dorade kriterija za dodjelu zemljišta.

E-zakup i ubrzanje postupka dodjele državne zemlje   

Prema njezinim riječima, planirano programsko rješenje "e-zakup", trebalo bi, po uzoru na provedbu mjera iz Programa ruralnog razvoja RH, osigurati transparentnost raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a zbog ubrzanja postupaka raspolaganja jedinicama lokalne samouprave (JLS) daje se rok od 3 mjeseca, od dobivanja suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, za provedbu natječaja, te ukoliko ove postupke ne pokrenu, isto će napraviti Ministarstvo.

Kako se čulo, ovim se prijedlogom JLS daje mogućnost da ograniče maksimalne površine za zakup, no isto više nije obveza iz razloga što se u praksi pokazalo da ograničavanje maksimalnih površina nije dobro zbog postupaka okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta. Sam postupak natječaja za zakup i prodaju se mijenja i skraćuje, pa istim nije propisana obveza pribavljanja mišljenja županije. No, predstavnik županije član je Povjerenstva za zakup ili prodaju. Nakon višekratnih konzultacija s poljoprivrednicima, predlažu se rokovi zakupa od 25 godina za trajne nasade i 15 godine za druge vrste proizvodnje, s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. Predloženi sustav bodovanja prati prioritete i ciljeve Prijedloga Strategije poljoprivrede RH.

Ministrica je kazala da su analize pokazale kako su odugovlačenja u postupcima raspolaganja vezana i uz privremeno korištenje zemljišta, pa se ovim aktom predlaže brisanje odredbe o privremenom korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta. Uz navedeno dodatno se jačaju mjere kontrole raspolaganja i ispunjavanja uvjeta iz Gospodarskog programa.

Lončarević: Veliki sustavi sada žele i seljačku zemlju

Predsjednica Odbora Marijana Petir pozitivnim je ocijenila široko provedenu raspravu o tekstu Prijedloga zakona i ubrzavanje procedura raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem (DPZ). Upozorila je da novi zakon nema ograničenja maksimalnih površina, koje JLS-ovi ipak mogu ograničiti u skladu sa stvarnim potrebama ratara i stočara na svom području. Ipak, Petir drži da je bez tzv. Clean starta, odnosno revizije ugovora dosadašnjih korisnika, teško krenuti nabolje, te ističe da bi i ekološka poljoprivreda, uz stočarstvo i trajne nasade, trebala dobiti više bodova, ako želimo ispuniti ekolišne ciljeve iz Zelenog plana EU.  

U raspravi je rečeno kako ovim Prijedlogom korisnicima važećih koncesija nije trebalo omogućiti da se i sada natječu za poljoprivredno zemljište, iz razloga što su oni ostvarili pravo korištenja koncesija na 25 posto još kroz natječaje provedene prije dvadesetak godina. Zbog razlika u raspolaganju zemljištem i činjenice da je dio JLS prodalo državno poljoprivredno zemljište, rečeno je kako se ovim prijedlogom u nepovoljan položaj dovode poljoprivrednici na području JLS koje svoje DPZ nisu prodavale, a iz razloga što će im konkurenti na natječajima biti poljoprivrednici s područja drugih, susjednih općina koji su već ostvarili pravo kupnje zemljišta na svom području.

Načelnik Općine Semeljci Grga Lončarević zatražio je da zakon, posebno što se tiče njegovog Gospodarskog programa, bude jasan i precizno definiran, kako bi se izbjegli postojeći brojni nesporazumi na terenu u njegovu provođenju o čemu na kraju odlučuje Ministarstvo poljoprivrede. Pritom je naveo da se sada veliki sustavi javljaju na sve natječaje kako bi dobili i seljačku zemlju.

Vukovac: Proizvođači mlijeka su postali dodatno ranjivi

Član Odbora Stipan Šašlin kazao je da su stočari, posebno mljekari, u najtežom polažaju te drži da trebaju imati prednost kod raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta, koje treba čim više staviti u funkciju proizvodnje hrane. On drži da treba voditi računa da postojeći koncesionari ne izgube zemlju, a istaknuo je i da po novome domicilno stanovništvo od korisnika zemljišta iz drugih općina, dijele samo dva boda. Naime, domicilno stanovništvo dobilo je 20 bodova, koje treba povećati na 50, drži članica Odbora Anja Šimpraga.  

Nakon izlaganja podpredsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Zvonka Širjana, koji je predložio povećanja roka za zakup poljoprivrednog zemljišta s 15 na 25 godina, predloženo je da se jasnije definira pojam "stočar" i upitao obuhvaća li trenutni prijedlog i tovljače i uslužni tov, te je rečeno da se isto mora izbjeći jer davanjem prava prvenstva za tovljače i uslužni tov podupiremo poljoprivredu drugih država EU-a. Upitano je i da li se ovim prijedlogom uslužni tov izjednačava s vlasništvom? Izražen je i stav kako prijedlog nije u dovoljnoj mjeri ograničio pitanje podzakupa, koji je prisutan na terenu.

Podpredsjednica Odbora Ružica Vukovac istaknula je niz primjedbi na zakon, te drži da se mnogi na selu boje za svoje egzistencije nakon njegove primjene jer, kako kaže, stavlja u povoljniji položaj velike koncesionare zemljišta u odnosu na vlasnike OPG-ova. Dodala je da 20 bodova tovljačima junadi iz uvoza, kao i jedno uvjetno grlo po hektaru, nije fer prema proizvođačima mlijeka, koji su postali 'dodatno ranjivi', istaknula je ona.  

Od zakupa država uprihodila 162 milijuna kuna

Na mnogobrojne upite odgovarali su najprije ministrica, a onda i državni tajnik Tugomir Majdak. Vučković je kazala da porezni obveznici i danas plaćaju sudske troškove, koji su posljedica zakona bivšeg ministra Jakovine, a da se državna revizija provodi tamo gdje je površina zakupa zemljišta iznad 50 ha. "No, nijedan kriterij u dodjeli poljoprivrednog zemljišta, čije natječaje nećemo fingirati, ne smije biti presudan već doprinos strateškim ciljevim hrvatske poljoprivrede, odnosno stvaranju hrane i radnih mjesta", istaknula je ministrica.

Državni tajnik je kazao da je državnog poljoprivrednog zemljišta u ARKOD sustav upisano 260.000 ha, a da je 398.0000 ha zemljišta u šumsko-gospodarskoj osnovi, kojim upravljaju Hrvatske šume, koje se putem sustava pašarenje dodjeljuju na korištenje. Od zakupa je prošle godine država prihodovala 162 milijuna kuna, a dio ugovora raskinut je zbog neplaćanja zakupnine, istaknuo je Majdak.    

Predsjednik Ceha poljodjelaca HOK-a Mato Brlošić upozorio je da samo tri boda dijele prave poljoprivrednike, kojima je poljoprivreda osnovno zanimanje, od onih koji se samo žele domoći državne zemlje. Uz neograničavanje cijene za raspolaganje tim zemljištem, podsjetio je kako za dvije godine ističe moratorij na zabranu prodaje strancima i izrazio bojazan zbog mogućih špekulacija s poljoprivrednim zemljištem.

Vanjski član Odbora Mijo Latin drži da mladi poljoprivrednik, koji preuzme OPG, za što dobije samo 10 bodova, nema šanse dobiti na natječaju državnu zemlju. Uz to, drži da dodatni bodovi ne trebaju trajnim nasadima, kao ni ekološkoj poljoprivredi (5 bodova), koja već ima veće potpore.

Kakvi su bili prinosi onih koji su dosad gospodarili zemljištem?

Reagirao je i Željko Lenart koji kaže da mu je žao što u kriterijima za dodjelu poljoprivrednog zemljišta ne postoji jedan koji bi govorio o prinosima koje su ostvarivali oni koji su do sada gospodarili poljoprivrednim zemljištem. "Onaj tko nije održavao plodnost nije mogao dolaziti do visokih prinosa. To je nešto što bi ga moglo diskreditirati kao dobroga gospodara koji gospodari državnim poljoprivrednim zemljištem", istaknuo je. 

Upozorio je kako je jedan od kriterija za dodjelu poljoprivrednog zemljišta da udio izravnih plaćanja nije veći od 30 posto ukupnih prihoda što, smatra, nikako nije dobro za manja gospodarstva koja nisu u sustavu PDV-a i u sustavu poreza na dohodak. Predložio je da se razmisli o uvođenju maksimalnog iznosa potpore. 

“Da imamo maksimalni iznos potpore onda se ne bi možda toliko srljalo u stotine hektara. Tako bi neki koji ne ulažu u proizvodnju i prinose, a žive od potpora, možda odustali od takve  proizvodnje”, rekao je Lenart i pozvao ministricu da se u zakonu izmjene sporne stvari.


Tagovi

Odbor za poljoprivredu Zakon o poljoprivrednom zemljištu Izmjene zakona


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

EVO MENE MOJI LJUDI - U jabukama, na magunjama... A tu je i profešur Ante Kolega Bage. Sad idemo u vinograde na paletkovanje. Čehulje!!!