Zakon o poljoprivrednom zemljištu muči i velike: plaćaju, obrađuju, a ostat će bez njega?

Konačnu verziju Zakona o poljoprivrednom zemljištu te izmjenu Zakona o komunalnom gospodarstvu, zatrazilo je od resornog ministarstva Vijeće Udruženja poljoprivrede HGK koje okuplja velika domaća agro poduzeća.

Vezano uz zemljište, naveo je predsjednik Vijeća Vlado Čondić Galinčić nakon sjednice održane u Županijskoj komori Osijek, javna je rasprava završena 4. veljače, očekuje se njegovo upućivanje u saborsku proceduru, a brojne su članice nezadovoljne postojećim te bi rado vidjele finalnu verziju. 

Prvi put u povijesti, naglasio je, dosadašnji korisnici koji su taj posao obavljali korektno i plaćali državi sve obveze dovedeni su u poziciju da nisu u nekoj vrsti prioriteta za zadržavanje vrijednog resursa. 

Proizvodnja pala za 13 milijarde eura

"Nitko ne spori da se zemljište izgubi ako se ne plaćaju obveze, ako je zapušteno, ako se ne proizvodi i ne investira, ali tražimo da poljoprivredni proizvođači koji korektno rade ostanu u tome statusu da se mogu i dalje razvijati“, istaknuo je Čondić Galinčić.

Podsjetio je kako je poljoprivredna proizvodnja drastično pala s nekadašnjih 30 milijardi na 17 milijardi kuna, ali i naglasio kako se u razdoblju do 2027. godine iz EU mogu dobiti značajna sredstva koja bi pomogla da se hrvatska poljoprivreda vrati na nekadašnju razinu. "Ove dvije godine imat ćemo na raspolaganju sredstva iz omotnice 2014.-2020. i iz nove. Kroz te programe to bi mogli vratiti, ali bude li neizvjesnosti oko poljoprivrednog zemljišta i okruženje bude nesigurno, ljudi neće investirati“, upozorio je.

Nenormalno visoki računi komunalnih usluga

Osim poljoprivrednog zemljišta jedna od bitnih tema bio je i Zakon o komunalnom gospodarstvu, za kojeg je od ministarstva zatražena izmjena, jer kako tvrdi predsjednik Vijeća on godinama zadaje velike "troškovne probleme" proizvođačima.

Pojedine tvrtke, rekao je za Osječku televiziju Čondić Galinčić, dobivaju nenormalno visoke račune za komunalne usluge koje iznimno opterećuju poslovanje, a u nekima ti troškovi u cijeni proizvoda iznose već 18 posto. "Ne bih govorio o općinskim načelnicima koji to rade, ali ako budu veći od troškova radnika ili energije takvu je proizvodnju nemoguće održati jer je preskupa“, naveo je.

Također, naglasio je kako proizvođači nemaju mogućnosti žalbe ili intervencije, a lokalna samouprava ima pravo samostalno određivati koeficijente za takve usluge, donijeti odluku i poslati ugovor koji se ne mora niti potpisati, ali račun će svejedno stizati. "U slučaju da ga ne platite slijedi vam ovrha“, poručio je.

Nova omotnica vrijedna 24,2 milijarde eura

Na održanom Vijeću, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek podsjetio je da je za novu financijsku omotnicu za razdoblje do 2027. pripremljeno 24,2 milijarde eura od čega će značajan udio završiti u poljoprivredi.

Strateški plan 2023./2028. je u završnoj fazi pripreme, a od ožujka do lipnja obavit će se razgovori sa svim dionicima. Ciljevi su bazirati se na investicije koje će doprinijeti zelenoj tranziciji, digitalizaciji i unaprjeđenju gospodarstva. "Nastavit ćemo financirati hrvatsku poljoprivredu, kao i do sada, a za predstojeće razdoblje na raspolaganju su četiri i pol milijarde eura", rekao je Tušek.

O čemu se sve raspravljalo na Vijeću možete pogledati u videu: