Zaključci Međunarodnog summita 2010.

Stavovi ministrica i ministara poljoprivrede više od 50 zemalja okupljenih na upravo završenom Međunarodnom summitu 2010. u Berlinu vezani uz učinke klimatskih promjena i mogućnosti smanjenja emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi i prilagodba poljoprivrede posljedicama klimatskih promjena:

1. Poljoprivrednici su osobito pogođeni negativnim posljedicama klimatskih promjena, jer oni proizvode u prirodi i s prirodom. Dezertifikacija, oskudica vode, gubitak genetskih resursa i učestale ekstremne vremenske nepogode poput suša, oluja i poplava dovode do visokih gubitaka u prinosima, ugrožavaju egzistenciju milijuna ljudi - osobito malih poljoprivrednika u zemljama u razvoju, i dovode u pitanje realizaciju milenijskog cilja - do 2015. prepoloviti udio svjetskog stanovništva koje gladuje.
2. Održiva proizvodnja namirnica za osiguranje prehrane stanovništva ostaje središnjom zadaćom poljoprivrede. Već danas svaki sedmi čovjek na svijetu pati od gladi i siromaštva - čak milijardu ljudi nema dovoljno hrane. Prema procjenama UN-a svjetsko stanovništvo do 2050. godine porast će na više od 9 milijardi. Prehrana ljudi prvi je cilj poljoprivredne proizvodnje. Stoga se raspoloživa ponuda namirnica do 2050. godine mora povećati za najmanje 70 posto. Porast proizvodnje obuhvatit će sva područja, ne samo osnovne namirnice poput krušne pšenice, riže, kukuruza i krumpira. Porastom blagostanja rast će i potražnja za mliječnim i mesnim proizvodima.
3. Radi oskudice i poskupljenja fosilnih energetskih resursa, kao i zbog očuvanja klime, zadatak poljoprivrede je daljnje povećanje ponude obnovljivih sirovina.
4. Naši prirodni resursi poput tla i vode su ograničeni. Uslijed urbanizacije i izgradnje infrastrukture, i u budućnosti će se smanjivati poljoprviredne površine. Uz to, strahuje se da će se uslijed globalnog zatopljenja u suhim područjima dezertifikacijom izgubiti više proizvodnih poljoprivrednih površina, nego što se u hladnim područjima mogu zadobiti.
5. Poljoprivredna proizvodnja neminovno dovodi do emisije stakleničkih plinova. Dakle, povećanje poljoprivredne proizvodnje dovest će i do porasta emisije stakleničkih plinova, što se prvenstveno odnosi na stočarsku proizvodnju.

Zaključci

Ministrice i ministri poljoprivrede svjesni su svoje odgovornosti u osiguranju dovoljnih količina hrane za sve brojnije stanovništvo svijeta, te žele doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama:

1. Postići održivost klimatskim učinkovitijom poljoprivredom!

Samo u okviru održivog razvoja moguće je suočavanje s klimatskim promjenama i postizanje nužnog rasta proizvodnje. Poljoprivreda je pred velikim izazovom: znatno povećati proizvodnju visoke kvalitete na postojećim površinama, a istodobno doprinositi ograničenju emisije stakleničkih plinova. Proizvodnju stoga treba optimirati tako da se po jedinici proizvoda (npr. po toni žitarica, kilogramu mesa, litri mlijeka) emitira manje stakleničkih plinova i troši manje vode. Poljoprivrednici putem odgovarajuće edukacije i savjetovanja, suvremene tehnike i proizvodne postupke trebaju postići sposobnost primjene uzornog upravljanja gospodarstvom na cjelokupnu poljoprivrednu površinu.
Tehnički napredak u uzgoju i tehnici, osobito u potrošnji energije, gnojidbi i upravljanju vodom, kao i pristup sjetvenom i sadnom materijalu prilagođenom podneblju mora biti raspoloživ na globalnoj razini. Potrebno je također na najmanju mjeru svesti gubitke uzrokovane bolestima bilja i životinja, kao i gubitke nakon žetve i propadanje namirnica. Treba poticati kaskadnu uporabu biomase, npr. putem korištenja u obliku materijala, a potom energetskim korištenjem. Osim toga, diljem svijeta treba očuvati genetske resurse. "Low-input" poljoprivreda s relativno niskim utroškom sredstava iz lokalnih resursa doprinosi prehrani svjetskog stanovništva i smanjenju emisije stakleničkih plinova.

2. Poticati obnovljivu energiju i akumulaciju ugljika u tlu!

Putem obnovljivih sirovina i akumulacijom organski vezanog ugljika u tlima poljoprivreda može učinkovito doprinijeti zaštiti klime i održivoj opskrbi energijom. Za to je nužna staništu prilagođena primjena dobre poljoprivredne prakse u okviru održivog korištenja tla. Treba ciljano poticati inovativne projekte obogaćivanja i akumulacije ugljika u tlima. Na taj način stvara se mogućnost razvoja i primjene klimatski učinkovitih tehnologija u korištenju tla.

3. Potaknuti istraživanje, savjetovanje i transfer tehnologije!

Potrebni su još veliki napori za postizanje potrebne prilagodbe klimatskim promjenama u smislu pripreme postupaka za ograničavanje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede. Osobito je tu potrebno poticanje i međunarodno umrežavanje znanosti i istraživanja u poljoprivredi. Relevantne rezultate treba brzo provesti u praksi i omogućiti pristup cjelokupnoj javnosti. Obrazovanje i savjetovanje poljoprivrednika treba intenzivirati, kao i internacionalnu i nacionalnu razmjenu iskustava, transfer tehnologije, širenje know-how-a i sustava ranog uzbunjivanja o ekstremnim vremenskim nepogodama.

4. Poticati poljoprivredu - prehraniti svijet!

Osiguravanje prehrane svjetskog stanovništva, ograničenje emisije stakleničkih plinova putem klimatski učinkovite, sveobuhvatne i održive poljoprivredne proizvodnje i prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama temeljni su ciljevi u interesu cjelokupnog čovječanstva. Sredstva potrebna za ostvarenje tih ciljeva treba primjenjivati ciljano i koordinirano, kako bi svjetsko stanovništvo uistinu moglo ostvariti pravo svih ljudi na hranu, potvrđeno na Svjetskom summitu o hrani 2009. U okviru globalnog partnerstva za poljoprivredu i sigurnost hrane, FAO Odbor za sigurnost hrane u svijetu treba žurno utvrditi na koji način poljoprivreda može istodobno pridonijeti sigurnosti hrane i suzbijanju klimatskih promjena. Ekspertni panel Odbora za sigurnost hrane još ove godine treba izraditi studiju na tu temu.

Konferenciji zemalja potpisnica ugovora prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime preporuča se izrada radnog programa o poljoprivredi, kako bi u tom sektoru došlo do poboljšanja klimatske učinkovitosti proizvodnje i prilagodbe klimatskim promjenama, a da pritom ne bude ugroženo osiguravanje hrane za ukupno svjetsko stanovništvo.

Izvor: http://www.bmelv.de/