Zabrinuti za provedbu Programa ruralnog razvoja

Članovi Mreže za održivi razvoj Hrvatske, zastupajući interese svojih članova te ponukani brojnim upitima s poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, prije svega OPG-a, smatraju kako je potrebno daleko više govoriti i raspravljati o provedbi Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020., nego što je to danas slučaj te kako svi moramo biti aktivniji u našem dijalogu s Ministarstvom poljoprivrede, koje taj dijalog mora prihvatiti kao legitiman.

Stoga smo upitali presjednika te organizacije, Tugomira Majdaka, ali i pročelnika Upravnog odjela za zajedničke politike i fondove EU, kojeg je stava što se tiče provedbe sadašnjih natječaja putem Mjere 4.

Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi biti odgovoran nositelj ruralnog ravoja

Mreža za održivi razvoj Hrvatske zabrinuta za provedbu Programa ruralnog razvoja.

"Podsjećamo kako je Hrvatska EU priča ruralnog razvoja počela prosječnom, ali zadovoljavajućom provedbom pretpristupnih programa, vrlo dobrim ispregovaranim iznosom sredstava gdje smo među vodećim od svih zemalja članica (333 mil. EUR), ali se u posljednje dvije godine ruralni razvoj nalazi u slijepoj ulici. To razdoblje trebalo je biti sveobuhvatna priprema za kvalitetan pomak u razvoju ruralnih područja, ali sve je ostalo na razini priprema i iščekivanja jer se aktualno Ministarstvo poljoprivrede ne postavlja dovoljno kvalitetno i odgovorno."

Štetne posljedice Mjere 4

Ovih dana stidljivo se na terenu govori o štetnim posljedicama koje mogu izazvati postupci i odluke Ministarstva poljoprivrede vezano za provedbu Mjere 4 unutar Programa ruralnog razvoja koja je upravo započela natječajem koji je zatvoren sredinom travnja.

Mreža za održivi razvoj Hrvatske vrlo kritički gleda na moguću odluku resornog ministarstva vezano za eventualno povećanje iznosa sredstava na 50 do 55% koje se sada razmatra i podsjeća kako su ove vatrogasne mjere mogle biti izbjegnute da je ministarstvo uspostavilo kvalitetan partnerski dijalog sa svim relevantnim dionicima u fazi izrade ovog važnog strateškog dokumenta. "Još prije godinu dana, tada još ne kao organizirani u Mrežu, upozoravali smo pojedinačno i kao dio institucija i udruga na sve loše dijelove Programa te kasnije i provedbenih pravilnika i naglašavali kako će zbog takvog nekvalitetnog pristupa nastati veliki problemi u provedbi što se, na žalost, sada i ostvaruje", navode.

Nije bilo dovoljno natječaja

Kada govorimo o proteklim godinama izrade Programa, Mreža za održivi razvoj ističe od strane resornog ministarstva, zanemarenu provedbu IPARD programa, koja je, da je bila kvalitetnije odrađena u protekle dvije godine, prema njihovom mišljenju mogla zadovoljiti potrebe određenog broja OPG-a koji su u izrazito nepovoljnom položaju u novim mjerama ruralnog razvoja.

"Stoji činjenica kako nije bilo dovoljno natječaja koji bi zasigurno zadovoljili dobar dio pripremljenih projekata", kažu iz organizacije. Također, određeni broj projekata koji je odobren za IPARD sufinanciranje odustao je od realizacije, jer je ministarstvo vodilo nelogičnu kampanju usmjeravanja istih projekata na Program ruralnog razvoja 2014. - 2020., što je također bila pogrešna strategija, kažu iz Mreže.

IPARD nudio više mogućnosti

Krajem 2014. izvršen je povrat IPARD sredstava u EU blagajnu na godišnjoj razini od oko 12 mil. EUR (preko 40% EU sredstava), a na kraju 2013. je taj iznos bio oko 7,5 milijuna EUR (28,6% EU sredstava) što činjenično govori o padu administrativnih sposobnosti za povlačenje sredstava EU, smatra Tugomir Majdak. "Ova sredstva su mogla i trebala završiti u projektima, a ne u EU blagajni da je ministarstvo pravilno reagiralo, a apsurdno je što velik dio projekata koji su bili prihvatljivi za IPARD neće biti sufinanciran kroz prvi natječaj novog Programa, pa se nameće zaključak kako je resorno ministarstvo kreiralo kriterije koji onemogućuju daleko više nego što je to nudio IPARD."

Interesi velikih projekata i financijski limiti?

Mreža je zabrinuta što kriteriji Programa, pravilnika i natječaja nisu usmjereni prema malim i srednjim poduzetnicima, već na velike sustave i povezana društva, što nikako nije u skladu sa praksama ruralnog razvoja koje vrijede na razini Europske unije.

Najveći problem u ovih dana često spominjanoj Mjeri 4 leži u činjenici kako financijski limiti od 5 mil. EUR potpore za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva nisu primjereni stanju naše poljoprivrede i pravim potrebama na terenu gdje je prosjek iznosa ulaganja po projektu ispod 1 mil. EUR. "Sugerirali smo na vrijeme resornom ministarstvu kako treba smanjiti ovaj financijski limit, nisu htjeli prihvatiti opravdane sugestije, jer su prije svega branili i brane interese velikih projekata, što je apsolutno krivo."

Što je sa stotinama malih projekata?

Europska komisija je također tražila dodatna pojašnjenja oko tako velikih iznosa projekata u ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, pa nas ovim putem zanima koji su to referentni projekti bili opravdanje Ministarstvu poljoprivrede za ovako visoke limite koji su rijetkost u EU praksi!?

Sada smo u situaciji kako s povećanjem alokacije, gdje bi se potrošila sredstva dvogodišnje alokacije, ministarstvo ponovo pokušava pomoći velikim projektima/sustavima koji bodovanjem prijave ne bi prošli temeljem prvotne alokacije, a nikako ne brine za stotine malih projekata koji mogu potaknuti lokalni ruralni razvoj, povećati obujam radnih sati u poljoprivredi te ostvariti dodatno zapošljavanje na selu.

Odbijeno 300 prijava projekata malih poljoprivrednika

Na nedavnoj sjednici Nacionalnog Odbora za praćenje Programa, Ministarstvo poljoprivrede izašlo je s podatkom o 300-tinjak prijava koje se već u prvoj fazi odbijaju temeljem spomenutog natječaja za Mjeru 4. "Ovim putem izražavamo nezadovoljstvo promotivnom i informativnom kampanjom te pripremom terena, odnosno korisnika koja je organizirana od strane ministarstva, te smatramo kako je bila nekvalitetna, bez obzira na iskustva iz SAPARD-a i IPARD-a te već u ovoj fazi provedbe imamo podbačaj u kvaliteti realizacije natječaja u odnosu na završetak provedbe pretpristupnog razdoblja, što treba biti osnovna referenca", poručuju iz Mreže za održivi razvoj.

Što očekivati od idućeg natječaja?

Pitanje je što očekivati od sljedećeg natječaja za Mjeru 4, ako se zna kako su naši poljoprivrednici uložili znatna sredstva za pripremu dokumentacije, i to u vrijeme proljetne sjetve, te koji je broj poljoprivrednika spreman krenuti u daljnje pripreme projekata kada su velike nepoznanice vezane za aktualni natječaj!?

"Svi su svjesni, a nadamo se i resorno ministarstvo, kako se pravilnici i kriteriji žurno moraju mijenjati, ali i Program isto tako, naravno u dogovoru s Europskom komisijom, kako bi donekle ispravili pogreške koje su načinjene i kako bi omogućili ostvarenje ciljeva postavljenih i potrebnih za ruralni razvoj u Hrvatskoj. Nadamo se kako će Ministarstvo poljoprivrede napokon prioritetno tretirati projekte malih i srednjih poduzetnika, odnosno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a da se pritom ne isključe potrebe velikih sustava i velikih projekata, sukladno dobrim praksama u EU, te s obzirom na kriterije koji se vrednuju, ali i razinu potpore koje se ostvaruje s obzirom na veličinu poslovnog subjekta."

Smanjiti financijski limit!

Uz sve navedeno, u Mreži za održivi razvoj smatraju da je nužno potrebno smanjiti i financijski limit vezano za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva sukladno realnim prosječnim potrebama na terenu, kako bi što više kvalitetnih projekata u ruralnom prostoru realiziralo EU potporu, "a svi znamo kako 5 mil. EUR zasigurno nije taj iznos", ističu u MOR-u.

"Valja naglasiti kako spomenuti Program nije samo Mjera 4 ili slične investicijske mjere unutar Programa, već je on sveobuhvatan i svaka od mjera ima svoj cilj. Treba biti krajnje oprezan ukoliko se već sada razmatra mogućnost prebacivanja sredstava s drugih mjera na Mjeru 4 samo zato što ministarstvo nije dobro planiralo, a dok još većina mjera nije niti u provedbi, što bi moglo dodatno ugroziti očekivane rezultate Programa.

Pretpostavke za uspješnu realizaciju održivog ruralnog razvoja u Hrvatskoj postoje, nadamo se kako ćemo ih svi zajedno u budućnosti znati prepoznati i ostvariti", rekao je Tugomir Majdak, Predsjednik Mreže za održivi razvoj Hrvatske.