Za EU spremno 60 posto domaćih prerađivača hrane

Ne stoje paušalne ocjene da se u Hrvatsku može uvesti »smeće od hrane« jer naša granična veterinarska inspekcija radi više analiza hrane životinjskog podrijetla nego u zemljama Europske unije, kaže Stjepan Mikolčić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka. Riječ je o otprilike 2000 uzorkovanja u 50.000 pošiljaka hrane koliko ih se godišnje uveze.

Prošle je godine s graničnih prijelaza vraćeno 140 pošiljaka hrane zbog raznih nepravilnosti, od toga da nisu bili ispunjeni veterinarsko-zdravstveni uvjeti do neispravnosti vozila za prijevoz hrane. Nakon ulaska Hrvatske u Uniju, na samo sedam graničnih prijelaza od Bajakova i Zračne luke Zagreb do luke Rijeke, Ploča i Metkovića, moći će se obavljati promet živom stokom i proizvodima životinjskog podrijetla. Sad je veterinarska inspekcija stalno prisutna na 17 od ukupno 27 graničnih prijelaza.

Podsjetimo, prije osam godina, bila su čak 44 granična prijelaza na kojima se godišnje obavljalo i po više od 60.000 pregleda pošiljaka pri uvozu i provozu robe, a inspektori su u domaćim klaonicama i mesnicama znali naći i više do 700.000 kilograma nejestivog mesa, odnosno »higijenski neispravnog«, bez valjane deklaracije i slično.

Apsurd je da je gotovo svaka mesnica imala svoju klaonicu, što je pogodovalo sivom tržištu mesa, jer je tako veliki broj klaonica bez valjano riješenog pitanja otpadnih voda bilo teško učinkovito kontrolirati. Prije devet godina bilo je čak 1700 objekata za preradu mesa, a u njima je znalo biti pregledano više od 23 milijuna različitih životinja. Radi se o više od 123 milijuna kilograma mesa, a milijun i 256.000 kilograma bilo je ocjenjeno »uvjetno valjanim«.
No, čini se da je akcija suzbijanja sivog tržišta mesa dala rezultate, kao i kazne za šverc mesom koje su više od 50.000 kuna.

U Hrvatskoj se najviše hrane uvozi iz zemalja Europske unije - Italije, Njemačke i Mađarske, ali i iz Brazila i Srbije. Samo u siječnju ove godine uvezeno je hrane u vrijednosti od 131,9 milijuna dolara, a izvezeno za 128,5 milijuna dolara.

Uvoz živih životinja, prvenstveno odojaka iz Nizozemske, Belgije i Njemačke, lani je dosegnuo 20.000 tona, a njegova vrijednost iznosila je gotovo 100 milijuna dolara. Lani je za gotovo 30 milijuna dolara uvezeno mesnih prerađevina u količini od 6000 tona. Pritom je uvoz hrane iz Italije lani povećan 35 posto, iz Njemačke 45 posto, iz Brazila 36 posto, a čak 83 posto povećan je uvoz iz Mađarske.

»Inspekcija Europske unije nedavno je potvrdila da je 60 posto objekata u Hrvatskoj, koji se bave preradom i proizvodnjom hrane, usklađeno s Unijinom regulativom, dok ostali moraju, ako žele izvoziti svoje proizvode, do kraja 2010. godine unaprijediti proizvodnju«, zaključuje Mikolčić.

Meso iz uvoza završava u trgovačkim centrima

Meso iz uvoza uglavnom završava u trgovačkim lancima, a kad je riječ o proizvodima, najčešće u kobasicama. Tradicionalne domaće svinjokolje svake je godine sve manje, jer je meso iz uvoza jeftinije od domaćeg. Problem je pak što potrošači vrlo teško sami mogu odrediti koje je klase svježe ili zapakirano meso što se nudi u trgovačkim centrima.

Od 960 klaonica 102 ne mogu izvoziti u EU

Napravljena je procjena rizika za sve objekte u proizvodnji hrane u Hrvatskoj, a kategorizacijom ih je obuhvaćeno 960. Klaonice su razvrstane u šest proizvodnih skupina, s tim da njih 55 za crveno meso i 24 za perad imaju uvjete identične onima koje moraju ispuniti izvoznice u EU, dok su 102 objekta svrstana u drugu kategoriju te bez poboljšanja ne mogu izvoziti meso u zemlje Unije.

Autor: Marinko Petković