Vrijeme je da se poljoprivreda kao poslovni proces odvoji od socijalne politike

Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je nove makroekonomske izglede za 2025. i 2026. godinu te postavila ključne zahtjeve prema državi.

Govorilo se i o proizvodnji hrane i problematici dodjele poljoprivrednog zemljišta kao glavnog resursa.

Trumpove carine bile su uvodna tema ovog skupa.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić objasnio je da se SAD-u puno lakše trgovinski zatvoriti, jer je omjer izloženosti njegove ekonomije oko 25 posto, dok je omjer trgovinske otvorenosti EU-a između 80 i 90 posto.

"Zbog relativno male prerađivačke industrije utjecaj na Hrvatsku ne bi bio velik, ali to i nije neka dobra vijest za proizvodnju. SAD uvodi carine zbog europskog poreznog opterećenja koje je ukupno znatno više nego u Americi. Hrvatska je pritom u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na svoje glavne konkurente s istoka Europe“, istaknuo je Stojić.

Hrvatska ima najvišu stopu PDV-a u Europskoj uniji, a pritom smo među članicama koje najviše propuštaju naplatiti taj porez. Stoga se ta stopa može korigirati uz veću naplatu, smatraju u HUP-u.

Upozoreno je da se masa plaća u javnom sektoru od 2017. godine udvostručila, što je neodrživo, a rast troškova rada rezultirao je time da su nas i europski istočni susjedi počeli sustizati u produktivnosti.

Na skupu je upozoreno da hitno treba odblokirati oko 2,6 milijardi eura investicija u obnovljive izvore energije, čija realizacija čeka odluku HERA-e o iznosu naknade za priključak – već tri godine. Poticanje konkurencije i inovacija u energetskom sustavu te jačanje kapaciteta HEP-a za investicije u energetsku samodostatnost, također je jedan od zahtjeva poslodavaca.

"Energetski šok izazvan ratom u Ukrajini povećao je inflaciju i rast cijena energenata, a sada se suočavamo s trgovinskim ratovima čije posljedice tek trebamo vidjeti. Naše ekonomske prognoze za iduće dvije godine i dalje su pozitivne. Očekujemo probleme, ali ne i krizu", rekla je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a na predstavljanju Horizonata.

Kako uštedjeti 150 milijuna eura godišnje

Poslodavci traže smanjenje poreznog tereta s dohotka od rada i smanjenje poreznog klina koji iznosi 42,4 posto, te ukidanje ili smanjenje parafiskalnih nameta za 30 posto uz digitalizaciju administrativnih procesa i racionalizaciju ‘obveza’ nametnutih primjenom EU regulative.

Bez rasterećenja nećemo moći računati na rast plaća i to treba promijeniti, čulo se na predstavljanju HUP Horizonata.

Vrijeme je da privučemo naše ljude koji su otišli na tržište zapadne Europe. Privatni sektor vapi za zaposlenicima, posla ima, radnici su traženi i ovo je pravi trenutak za transfer dijela ljudi iz javnog u privatni sektor, ističu iz ove udruge.

Osim toga, potrebno je optimizirati tri četvrtine jedinica lokalne samouprave (od ukupno njih 576) koje kroz raspodjelu nadležnosti mogu uštedjeti do 150 milijuna eura godišnje. Zaposlenika u javnom sektoru treba biti manje, ali trebaju biti dobro plaćeni za svoj rad.

Potrebno je jačati ponudu radne snage proaktivnim politikama tržišta rada s ciljem jače participacije mladih, žena, starijih radnika i imigranata na tržištu rada, s obzirom na procijenjeni pad radne populacije za više od 350.000 tijekom narednih 20 godina.

Nakon predstavljanja Horizonata, u prostorijama HUP-a održana je panel rasprava na kojoj su sudjelovali predsjednica Uprave Podravke i članica izvršnog odbora HUP-a Martina Dalić, predsjednik Uprave Plive i predsjednik HUP-a Mihael Furjan, član Uprave ABS SISAK Damir Radmilović i zamjenik glavnog direktora HS produkta Marko Filipović.

Poljoprivredu odvojiti od socijalne politike

Martina Dalić istaknula je da više ne treba računati na neke konstantne uvjete poslovanja i načina rada, osobito među zemljama euroatlanskog kruga.

"Tržišta su se uznemirila, događaju se odluke koje prije nismo mogli niti zamisliti, a glavno je pitanje što mi možemo učiniti da osnažimo neka područja gdje smo slabi i da nađemo nova tržišta, kao pojedinačne kompanije i kao gospodarstvo“, kazala je Dalić.

Proizvodnju hrane istaknula je kao jedno od najrelevantnijih pitanja. Podravka se u poteklih mjeseci profilirala u glavnog igrača u poljoprivredi, koji upravlja najvećim poljoprirodnim resursima.

"Mi ćemo sigurno raditi na poboljšanju znanja, investicija, na podizanju prihoda i na daljnoj transformaciji tog našeg poljoprirodnog segmenta u efikasan i što je moguće više konkurentan sustav", kazala je Dalić.

Istaknula je problematično poslovno okruženje: "To su pitanja koja se vezuju se uz našu poljoprivredu i proizvodnju hrane već drugi niz godina, od načina upravljanja poljoprivrednim zemljištem, dodjele subvencija, do odluke što u tom sustavu znači veliki proizvođači, a što nam znače mali proizvođači i zašto imamo više od sto tisuća OPG-ova, a samo njih dvadesetak posto su aktivni".

Međutim, nastavlja ona, nije poanta u nabrajanju tih izazova i u njihovom opisu, nego da nas ovo ekonomsko okruženje u svijetu, te rastuće nestabilnosti, očigledno demontiranje globalizacije i otežavanje odvijanja međunarodne trgovine, navodi da ove probleme od kojih nas neki muče desetljećima, stvarno nositelji ekonomske politike počinu rješavati.

HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava

Pojedinačni ekonomski subjekti, pojedinačne tvrtke i kompanije, borit će se i dalje da unaprijede, povećaju efikasnost svog poslovanja i na neki način prošire tržišta.

"Da bismo to bolje radili, bilo bi stvarno vrijeme da se i neka od ovih pitanja, koja su na dnevnom redu, ne godinu dvije, tri, nego možda i desetljeća, stvarno ozbiljno počnu rješavati u strukturama koje za to imaju ovlast", rekla je Martina Dalić naglasivši da "bez postavljanja poljoprivredne politike na snažnije, ekonomski i tržišno utemeljene osnove, bez odvajanja poljoprivrede kao poslovnog procesa od socijalne politike, bez jasnog, usmjeravanja instrumenta poljoprivredne politike i poticaja za razvoj poslovanja, a ne za podržavanje nekih socijalnih ciljeva, što je posljedica strukture naše poljoprivrede - nećemo doći do prilike da ostvarimo puni potencijal", upozorila je predsjednica uprave Podravke.

Ne mijenjati stope sufinanciranja za modernizaciju

Planovi Podravke su ambiciozni, žele inovirati, proizvoditi nove proizvode i povećavati proizvodnju. Traže rješavanje problema poljoprivrednog zemljišta i načina na koji se usmjeravaju europska sredstva u smislu stope sufinanciranja.

Dalić je navela da su protekli tjedan mnogi akteri u poljoprirodnom sektoru potrošili puno energije na to da uvjere Ministarstvo da ne treba mijenjati stope sufinanciranja u mjeri koja se tiče modernizacije i robotizacije poljoprivredne proizvodnje.

"Jesmo li uspjeli ili nismo, vidjet ćemo, ali ta nam mjera pomaže da povećamo proizvodnju i, na primjer, udio vlastite proizvodnje svinja u ukupnoj potrošnji svinjskog mesa u Hrvatskoj. Te su stvari povezane, mi ćemo učiniti sve da ostvarimo naše razvojne ciljeve, ali s aspekta cijele ekonomije to bi išlo puno brže ako bismo manje energije gubili uvjeravanje različitih aktara u našem društvu da trebamo riješiti probleme koji nas muče već dugi niz godina", zaključila je Martina Dalić.