Pretraga tekstova
Domaća proizvodnja: Ove će godine cijena domaćeg voća biti viša od 20 do čak 40 posto', crne su to prognoze Frane Ivkovića, poznatog voćara i predstavnika Hrvatske voćarske zajednice. Stanje je toliko alarmantno da su zbog ovogodišnjih kasnih mrazova voćari na rubu propasti
Hrvatski proizvođači voća i povrća su pred zidom: osim što im meteorološki uvjeti ove godine nisu bili naklonjeni, naime mraz je na uskršnji ponedjeljak desetkovao urod raznih kultura, od jabuka i jagoda do salate, regulativni je sustav u državi naklonjeniji robi iz uvoza nego domaćim proizvodima.
'Zalažemo se za to da profunkcionira pravilnik o standardima kvalitete voća i povrća da mogu na policama biti samo proizvodi prve i druge klase i kada to bude zaživjelo, onda će dotok robe preko granice biti manji i tržište će se moći zaštititi... Kako krumpir ovakav može biti na policama, iznutra je crn, kvrgav... to treba na granici već zaustaviti', rekao je za tportal agronom Dražen Čačić, tajnik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
Cijenu povrća na hrvatskom tržištu određuju i neki međunarodni faktori. Prošle su godine, na primjer, hrvatskim medijskim prostorom 'drmale' vijesti o povrću iz Španjolske zaraženom escherichiom coli. Iako je hrvatsko povrće bilo zdravo, kupci su izbjegavali krastavce, paprike, rajčicu te su hrvatski povrćari i trgovci bili prisiljeni baciti na tone tog povrća. 'Bacalo se prošle godine, dijelili smo povrće jer više košta tona zbrinjavanja povrća kao otpada', kaže nam Čačić. No, dodaje, navedene su vrste povrća tijekom cijele afere bile na policama trgovačkih centara te on zaključuje kako je netko dobro iskoristio situaciju.
Ove sezone od mraza, snijega i hladnoće najviše je, kaže, stradala salata, rajčica i paprika, tj. sve sorte koje se beru u ovom periodu. Naglašava kako situaciju dodatno pogoršava rast cijene goriva, posebice plavog dizela, ali i rast cijena gnojiva.
Predstavnik voćara Frane Ivković pak kaže kako domaće jagode ove godine imaju nešto višu cijenu. No, stradale su i druge vrste. 'U Hrvatskoj ove godine praktično neće biti ni krušaka, jabuka i trešanja, višanja će nešto biti, a tu će situaciju iskoristiti uvoznici', kaže Ivković. O alarmantnoj situaciji bit će riječ i 24. svibnja na Saboru Hrvatske voćarske zajednice na temu 'Propast ili oporavak hrvatskog voćarstva'. Ivković nije zadovoljan odnosom države, kaže da su se oglušili na njihove molbe za pomoć s obzirom da je zbog mraza u pojedinim županijama proglašeno stanje elementarne nepogode. Cijene domaćeg voća će, kaže, ove godine biti od 20 do 40 posto više.
Uvoznici voća i povrća ne dijele brige hrvatskih proizvođača. Dok se ne uvede pravilnik o kvaliteti uvozne robe, u Hrvatsku će i dalje stizati škart voće i povrće iz Europske unije. 'Mi najviše voća kupujemo iz Italije i Španjolske. U Padovi je najveća veletržnica. Proizvođači tamo pred jutro dovoze pakiranu robu i radnici je sortiraju po kvaliteti. Najkvalitetnija se proda rano ujutro za skupe restorane. Manje kvalitetno voće kupuje se za trgovine i tržnice na malo. Ono što se ne proda do deset navečer, to naši uvoznici kupuju ili talijanska prerađivačka industrija za pekmeze, recimo', opisao je stvarnu situaciju Stipan Bilić, nekadašnji predsjednik Udruge poslodavaca u prehrambenoj industriji.
Napominje da mi uvozimo njihov višak koji bi oni ionako bacili, a ovako ga prodaju. 'Oni se rješavaju smeća, a još i zarađuju', kaže Bilić. U Hrvatskoj je, pojašnjava, ukupna vrijednost uvezenog voća i povrća veća od ukupne proizvodnje pšenice i kukuruza. Kaže kako domaćim proizvodima diže cijenu i neorganizacija na tržištu. Naime, uvozno voće i povrće u puno manje koraka dolazi do polica od domaćeg.
'Nitko ne može procijeniti štete, no mi za 250 milijuna dolara uvozimo previše voća i povrća, a uvoz hrane je državni gubitak jer to je odljev novca na robu koja završi u kanalizaciji, to nije dugotrajna vrijednost', zaključuje Bilić.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, cijena voća u travnju je viša za 7,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je prosječna cijena povrća jedan posto niža.
Na tržišnom informacijskom sustavu Tisup Ministarstva poljoprivrede u izvješću piše kako je cijena voća na tržnicama tek neznatno viša tj. pojedinih vrsti niža nego u travnju 2011. godine, dok je ove godine zabilježen značajan pad cijena paprike, krumpira, cvjetače, crvenog luka, kupusa... Zanimljivo je kako je cijena 'kristalke' narasla u trgovinama za više od 45 posto, dok je veletržišna cijena te iste salate rasla za manje od pet posto.
Autor: Vlatka Polšak Palatinuš
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.