Vlažna staništa nestaju tri puta brže nego šume

Poljoprivreda i vlažna staništa su neodvojivi jer, gdje nema vode, bilo da se radi o rijekama, jezerima, močvarama, lagunama, tresetištima nema niti života i opstanka ljudi i prirode. 

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se danas, 2. veljače, a tim povodom WWF upozorava da smo od 1970. godine izgubili trećinu svjetskih površina ove vrste te da ona nestaju tri puta brže nego šume. 

Obnoviti slatkovodne sustave

Ovogodišnji se dan obilježava uz slogan "Cijeni, čuvaj, obnovi - voli", a njime se poziva čelnike na hitnu zaštitu, očuvanje i obnovu jezera, rijeka, močvara i tresetišta. U WWF Adrija ističu kako iskorištavanje, devastacija i ustaljen način upravljanja rijekama, ulaganje u štetne projekte i kontinuirana primjena već utvrđenih štetnih praksi moraju postati prošlost, kako bi se otvorila vrata za primjenu rješenja zasnovanih na prirodi.

"Moramo očuvati i obnoviti ključna slatkovodna staništa diljem naše regije. Velik uspjeh postignut je prošle godine kada je UNESCO proglasio 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, Europsku Amazonu, na čijem smo proglašenju radili s brojnim partnerskim organizacijama i institucijama preko dva desetljeća", naglašava Zoran Mateljak iz WWF Adrije dodajući da ćemo ga istinski zaštititi samo ako napustimo neodržive prakse i povećamo ulaganja u obnovu slatkovodnih sustava, koji su nam ključni saveznici u borbi protiv klimatskih promjena. 

Bez vode nema poljoprivrede 

Vlažna staništa su neodvojiva od ekosustava te umnogome koriste poljoprivredi i doprinose dobrobiti ljudi. Ona održavaju plodnost tla, zadržavaju u njemu hranjive tvari, smanjuju eroziju te mogućnost saliniteta u priobalju i kiselost zemljišta. Također, od njih velike koristi ima stočarstvo kroz ispašu stoke te akvakulturu. Njezina važnost se ogleda i u bioraznolikosti kojom se osiguravaju staništa za životinjske i biljne vrste koje posljedično osiguravaju osvježenje, hlad, zaštitu od vjetra, poplava, stanište su korisnim pticama i kukcima. Ona djeluju kao prirodni filter u pročišćavanju otpadnih voda te naravno, pomažu u odlijevanju sve težih uvjeta uzrokovanih klimatskim promjenama, bilo da se radi o suši ili poplavama. 

Posebno značajan tip prirodnih vlažnih staništa su tresetišta vezana za određene zone po dnu krških polja. Ona na globalnoj razini akumuliraju ogromne količine ugljika čime ublažavaju utjecaj klimatskih promjena.  

Ramsarska konvencija

UN je prošle godine proglasio početak Desetljeća obnove ekosustava. Riječ je o globalnoj inicijativi sprječavanja, zaustavljanja i uklanjanja štete nanijete ekosustavima, ali i poziv svima da budu dio generacije obnove i glasovi za zaštitu staništa koja nam osiguravaju izvore pitke vode, hrane, ali i podršku u aktivnostima koje su bitne za rast i razvoj zajednica koje su u suživotu sa njima.

Prvi Svjetski dan vlažnih staništa obilježen je potpisivanjem Ramsarske konvencije 1971. godine, u istoimenom gradu u Iranu. Tada je preko 160 država potpisalo Konvenciju o zaštiti vlažnih staništa od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica. Sam Dan Ramsara obilježava se od 1997. godine, a Hrvatska je jedna od zemalja potpisnica Konvencije i u njoj se nalazi pet ramsarskih područja.