• Zakon o poljoprivrednom zemljištu
  • 01.02.2018. 10:30

Vlaović: S ovakvim zakonom mladi će teško do zemlje

Posebni prioritet trebaju biti mladi, oni su nositelji razvoja, ali predloženi Zakon o poljoprivrednom zemljištu to ne omogućava. Predloženim Zakonom mladi će teško doći u posjed poljoprivrednog zemljišta, rekao je zastupnik HSS-a Davor Vlaović.

Foto: Bigstockphoto/igor stevanovic
  • 1.045
  • 97
  • 0

U Hrvatskom saboru jučer je raspravljen jedan od najvažnijih zakona koji može pomoći vraćanju života u hrvatska sela, oplemeniti hrvatski ruralni prostor i dati priliku mladim ljudima, Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Hrvatska seljačka stranka, navode u priopćenju, podržat će Zakon ako Ministarstvo podrži predložene amandmane HSS-a.

"Bez poljoprivrednog zemljišta nema proizvodnje hrane nema razvoja i opstanka društva, a ruralni prostor nestaje. Poljoprivreda je u Hrvatskoj način života. Zakon o poljoprivrednom zemljištu nam treba. U Hrvatskoj ovoga trenutka uvoz poljoprivrednih proizvoda raste, broj OPG-ova je sve manji, posebice nestaju stočari, nemamo evidentirano sve poljoprivredne površine. Poljoprivredni statistički podaci su u neskladu. Di je zemlja koja fali“, zapitao je u ime kluba zastupnika HSS-a Davor Vlaović na početku izlaganja te nastavio raspravu o odredbama zakona koje treba doraditi kako bi bile u funkciji jačanja poljoprivrede i očuvanja ruralnog prostora.

Maksimum zemlje koja će ići u zakup trebaju definirati općine

"Odredba Zakona koja ovlasti o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem prenosi na jedinice lokalne i regionalne samouprave je dobra. Naše općine nisu velike i općinski vijećnici koji donose odluku najbolje znaju tko se bavi poljoprivredom i kako im dati zemlju na korištenje. Nekada je posljednju suglasnost davao DORH, to je bilo dobro i odredbu je trebalo vratiti u novi Zakon", dodao je.

Općinama, rekao je Vlaović, treba dati i mogućnost definiranja maksimuma koji će ići u zakup ili drugi oblik korištenja kako bi što većem broju poljoprivrednika bilo dostupno za obradu državno poljoprivredno zemljište. Ograničavanje prodaje do 50 ha jednom poljoprivredniku je prihvatljivo, ali nije u redu ograničavanje veličine tehnološke cjeline na 10 ha. Odluke o veličini tehnološke cjeline trebaju donijeti općine temeljem stvarnog stanja na terenu, to je pravi način za okrupnjavanje poljoprivrednih površina.

"Predloženim Zakonom općine dobivaju ovlasti, ali i obveze za provođenje natječaja koje koštaju i zato treba drugačije podijeliti zakupninu. Predlažemo amandman koji će regulirati podjelu zakupnine način da općine dobivaju 75%, županije 15%, a država 10%. Agencija za poljoprivredno zemljište se ukida, time i trošak države pa je navedena raspodjela pravednija od predložene", kaže Vlaović.

Zakon je pisan za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, domicilne poljoprivrednike pa tako treba i biti kod stavljanja u zakup, prodaju ili koncesiju. Ggospodarstva status trebaju dokazati potvrdom Porezne uprave o plaćanju doprinosa iz koje je vidljivo da im je poljoprivreda osnovna djelatnost.

U istom rangu OPG-i, obrti, mikro i mala poduzeća

"Dosad su kod dodjele poljoprivrednog zemljišta odvjetničke kuće i transportna poduzeća bila ispred poljoprivrednika kojima je poljoprivreda jedina djelatnost, nekada je to bila potvrda o transakciji 117. Tu odredbu treba vratiti u Zakon. Predloženi Zakon je u isti rang stavio OPG, obrte u poljoprivredi, mikro i mala poduzeća. Malo poduzeće ne pripada tom rangu jer oni imaju do 50 zaposlenih i do 10 milijuna eura prometa što će činiti veliku prednost u odnosu na OPG, obrt ili mikro poduzeće. OPG-ovi u odnosu na njih neće imati šansu, neće imati prioritet jer će biti slabije bodovani", upozorio je zastupnik.

Stočarska proizvodnja, dodao je, je u stalnom je opadanju, polako nestaje, a mladi odlaze.

"Stočarima treba osigurati dovoljno poljoprivrednih površina kako ne bi snosili posljedice Uredbe o nitratnoj direktivi. Inspekcije su u tom dijelu već počele raditi i kažnjavati one koji ne ispunjavaju sve propisane uvjete. Država treba zaštititi stočare. Posebni prioritet trebaju biti mladi, oni su nositelji razvoja, ali predloženi Zakon to ne omogućava. Predloženim Zakonom mladi će teško doći u posjed poljoprivrednog zemljišta", smatra on.

HSS predlaže da se mladima zemlja nadijeli, kako se nekada nadjeljivala hrvatskim braniteljima. Površine za mlade trebale bi biti između 10 i 15 ha ovisno o stručnoj procjeni koliko je poljoprivredne zemlje potrebno za start. Takvom raspodjelom poljoprivrednog zemljišta će se sačuvati život u Slavoniji i Baranji, Lici i Podravini. Jedini uvjet koji bi mladi trebali ispuniti je ostati 10 ili 20 godina živjeti i raditi na tom području.

Produženje moratorija na prodaju zemlje strancima

"Na sve do sada raspisane natječaje iz mjera ruralnog razvoja mladi iz Slavonije su se najmanje javljali jer su se odselili ili nisu ispunjavali zakonske uvjete. To se mora mijenjati i mladi moraju dobiti priliku za početak rada na vlastitom gospodarstvu u poljoprivredi. HSS predlaže traženje produženja moratorija na prodaju zemlje strancima za dodatne tri godine, sadašnji moratorij istječe 2020.

Naši poljoprivrednici koji kupe zemlju sigurno neće prodavati zemlju, bavit će se poljoprivredom, ako se to i dogodi u Zakon treba ugraditi mehanizam prvokupa kojim bi država imala prednost kupovine zemlje.

Zakon je u nekim dijelovima neusklađen, posebno kod rokova koji se odnose na obveze jedinica lokalne samouprave, zato predlažemo treće čitanje. Zakon o poljoprivrednom zemljištu je važan zakon! Očekujemo da će pravilnike, kojima će se provoditi Zakon koji raspravljamo, dobiti na uvid Hrvatski sabor putem Odbora za poljoprivredu", zaključio je Vlaović, stoji u priopćenju HSS-a.

Foto: Bigstockphoto/igor stevanovic


Tagovi

Zakon o poljoprivrednom zemljištu HSS Sabor Davor Vlaović


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

YaraMila preporuke za jesensku primjenu u ratarskim kulturama

Samo uravnotežena kombinacija hranjivih tvari, primijenjenih u pravo vrijeme, omogućava maksimalne prinose i najbolju kakvoću uroda. No, kako se odlučiti što i kada primi...

Pročitaj cijelu bilješku