Vlada ukinula plaćanje doprinosa Poljoprivrednoj komori

Na sjednici Vlada je donijela odluku o ukidanju obveznog plaćanja doprinosa Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Obrazloženje je da u EU, čija članica Hrvatska postaje nagodinu, obustava iz poljoprivrednih potpora za komorski doprinos nije dopuštena te su sredstva državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju strogo namjenska te se iz njih ne smije obustavljati bilo kakav doprinos. Buduće članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori bit će stoga na dobrovoljnoj bazi jer su mnoga poljoprivredna gospodarstva registrirana kao obrti ili trgovačka društva, a ujedno su bila i članovi Obrtničke ili Gospodarske komore.

Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda i član proširenog Upravnog odbora HPK Osijek, kaže da ne vidi razlog da Poljoprivredna komora, koja je i osnovana prema uzoru na zemlje EU-a, ostane bez sigurnih prihoda, tj. članarina.
- Neka onda Vlada “makne” prisilnu naplatu članarina i HOK-u te svim drugim komorama.
Osobno plaćam članarinu i Poljoprivrednoj komori 0,5 posto od ukupnih poticaja koje dobijem i Obrtničkoj jer sam OPG registrirao kao obrt da mogu zaposliti članove obitelji prema visini ostvarenog dohotka. Nitko me nije pitao želim li plaćati doprinose Obrtničkoj komori, a šalju mi četiri uplatnice godišnje. Ako ih ne platim, to mi vode kao porezni dug - kaže Brlošić. Ističe i da članarina Poljoprivrednoj komori mora biti na neki način obvezna. Postoje prijedlozi da poljoprivrednici članarinu plate kroz porez na zemljište kao u nekim zemljama EU-a (Francuska i Poljska), s višom članarinom za neobrađeno i nižom za obrađivano zemljište.

HPK je vrlo bitan za hrvatsku poljoprivredu, kako napominje Brlošić, i od osnutka surađuje s poljoprivrednim komorama drugih zemalja (14 zemalja EU-a ima komoru).
- Iz komorskog doprinosa lani je dio od članarine, oko 3 milijuna kuna, išao i za plaće savjetodavaca jer nisu imali dosta novca. Valja podsjetiti da je u sastavu Poljoprivredne komore i Javna poljoprivredna savjetodavna služba s oko 240 zaposlenih savjetodavaca - kaže Brlošić te ističe da poljoprivrednici nisu plaćali velik iznos doprinosa. U prosjeku je to bilo, kaže, 10-ak kuna po hektaru, a najviše su plaćali veliki poljoprivredni sustavi Agrokor i Žito te se očito, ovom jednostranom odlukom, njima ide naruku.
- Ako će obezglavljivanje HPK pomoći razvoju poljoprivrede, u redu, ali valja reći da je to prvi zakon vezan uz poljoprivredu koji Vlada mijenja i prva komora koju ostavlja bez obvezne članarine - izjavio je jedan od članova.

Komora osnovana prije tri godine

Hrvatska poljoprivredna komora osnovana je sukladno Zakonu o HPK-u 9. ožujka 2009., a za predsjednika je na konstituirajućoj skupštini održanoj u prosincu iste godine izabran Darko Grivičić. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o HPK-u, 16. studenoga 2010., Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu pripojen je HPK-u te trenutačno posluje kao stručna služba HPK - Javna poljoprivredna savjetodavna služba (JPSS). HPK je kao pravni sljednik preuzeo poslove, zaposlene, opremu, prava i obveze od Zavoda.

Grivičićeva neopoziva ostavka

Kakva će biti sudbina 240 djelatnika Javne poljoprivredno savjetodavne službe, Vlada jučer nije raspravljala. Postoje naznake da će ju vratiti u Ministarstvo poljoprivrede, no tada treba donijeti novi zakon. U HPK-u nisu imali komentara, tek je glasnogovornik Vladimir Novotny izjavio da oni o tome ništa nisu čuli. Jedino službeno što je rekao bilo je da je prekjučer Darko Grivičić, predsjednik HPK, dao neopozivu ostavku. Iz redova Upravnog odbora HPK čulo se kako je žalosno da je pokraj toliko nagomilanih problema u poljoprivredi Ministarstvo sve snage usmjerilo na rušenje HPK i to iz, kako tvrde, revanšizma zbog podrške prosvjednicima mljekarima.

Autor: Zdenka RUPČIĆ