Više prakse, a manje teorije u školama rezultira trajnijim znanjem i osposobljenijim učenicima

Obrazovanje ima značajnu funkciju u svakom društvu i svakoj grani gospodarstva pa tako naravno i u poljoprivredi u kojoj je potrebna primjena stečenog znanja. Ali, to stečeno znanje, ne vrijedi mnogo ako ga pojedinci ne znaju primijeniti u stvarnim situacijama. 

Od početka, za maturante sada već prošle školske godine, Poljoprivredno-prehrambena škola Požega krenula je u novi strukovni kurikulum zanimanja prehrambeni tehničar.

Učenici radili zimnicu, kečape, nadjeve za kolače...

"Dobili smo i službeno odobrenje u tijeku školske godine, a radi se o novom strukovnom kurikulumu u kojem je naglasak na praktičnim vještinama učenika. 50 posto svih strukovnih predmeta su vježbe. Tako su naši učenici napravili zimnicu, salate s kiselinom, kečape, božićne kolače, rade različite nadjeva za kolače i brojne druge proizvode", rekla je Marija Grgić, ravnateljica Poljoprivredno-prehrambene škole Požega. 

Učenici priznaju da im, od teorijske, više odgovara praktična nastava. 

"Zanimanje prehrambeni tehničar sam odabrala zato što me zanimalo sve vezano za hranu. Na praktičnoj nastavi smo puno toga naučili. Smatram da je praktična nastava puno korisnija jer možemo više naučiti iz toga nego nečega što ćemo štrebati cijelu godinu", rekla je Marija Bulaja, učenica Poljoprivredno-prehrambene škole, zanimanja prehrambeni tehničar. 

"Nama su ukinuli praksu i tako ju kroz razne operacije nadoknađujemo. Primjerice, ponedjeljkom svih sedam sati imamo samo vježbe. Imamo kemiju hrane, u laboratoriju dokazujemo neke stvari pod tehnološkim operacijama, proizvodimo sokove, džemove, kečap i druge proizvode", rekao je Gabrijel Dukanović, učenik Poljoprivredno-prehrambene škole, zanimanja prehrambeni tehničar.

Uz praktičnu nastavu se konkretnije uči teorija

"Mislim da je puno korisnija praktična nastava jer puno više naučimo, praktikujemo i više radimo. Dosta smo toga radili iz tehnoloških operacija i proizvodili smo razne proizvode koji su napravljeni od batata, koji je uzgojen na našoj školi", rekla je Gabrijela Stipić, učenica Poljoprivredno-prehrambene škole, zanimanja prehrambeni tehničar. 

Profesorica strukovnih predmeta u području prehrane, kaže da je velik zagovornik praktične nastave te da je ona kudikamo korisnija od teorijske. 

"Postoje predmeti gdje je praktična nastava 60 do 70 posto praksa i 30 posto teorijskih sadržaja gdje djeca zaista mogu raditi na izgradnji svojih vještina. Uz praktičnu nastavu zapravo se konkretnije uči teorija i to je nešto što ostaje duže. Kad mi na konkretnom zadatku i primjeru vidimo što je dobro, a što loše to znanje ostaje trajno", rekla je Tonka Šarić, profesorica strukovnih predmeta u području prehrane.

Sudjelovali i na natjecanju Nutrivita

Trajnom znanju u budućem radu ovih mladih ljudi, svakako doprinose i iskustva s raznih natjecanja kao što je Nutrivita. 

"Bila sam prva na natjecanju i onda smo išli u Zagreb na državno natjecanje. Tamo smo radili sok na bazi voća i povrća, ali morao je biti namijenjen određenoj dobnoj skupini, nekim drugim konzumentima, ili namijenjen za pomoć tretiranju određenih bolesti. Mi smo napravili proizvod koji se zvao "Badem rush".  On je bio namijenjen ljudima svih dobnih skupina, sportašima, trudnicama, ali najviše teenagerima jer ima dosta fitokemikalija, minerala, nutrijenata koji su značajni za naš organizam", rekla je Valentina Matić, učenica Poljoprivredno-prehrambene škole, zanimanja prehrambeni tehničar. 

Od sljedeće školske godine i novo zanimanje

Od sljedeće školske godine Poljoprivredno-prehrambena škola bit će bogatija za novo zanimanje - agro tehničar. 

"To zanimanje će zamijeniti općeg poljoprivrednog tehničara. Isto kao i prehrambeni, to je novi strukovni kurikulum koji je razrađen da se svi predmeti u struci grupiraju i da se rade pomoću vježbi. Tako se sada pripremamo s novim praktikumima povrća i začinskog bilja, da bi učenici mogli odraditi nove vježbe. U tom smjeru idemo i s nabavkom novih strojeva koje imamo u ratarskoj proizvodnji", zaključuje ravnateljica Marija Grgić.    

Hrvatska poljoprivreda možda ima svijetlu budućnost, jer nitko od ovih mladih ljudi nije nam izrazio želju za odlaskom u Njemačku ili Irsku. Zanima ih ostanak u Hrvatskoj, studij i rad u svojoj struci.