Velike tvrtke seljacima okrenule leđa

Na pomolu je totalni slom hrvatskog agrara. Nova je sjetva pred vratima, stara još nije ni u cijelosti prodana niti isplaćena, a kao grom iz vedra neba odjeknula je i javna objava pojedinih velikih poljoprivrednih sustava da ove jeseni neće kreditirati sjetvu. Kako se nedavno čulo, kreditno će biti pokriveno samo 50.000 hektara, i to na čakovečkom području. Ogorčenje seljaka je to veće jer su od kreditiranja odustali veliki poljoprivredni sustavi s područja Slavonije i Baranje (gdje samo Osječko-baranjska županija sije više od 60.000 ha pod pšenicom) koji su posljednjih godina, kako kažu neki seljaci, dobro “izmuzli” državu, odnosno izvukli golemi novac i preko državnih potpora i kapitalnih ulaganja, a sada umjesto da budu okosnica razvoja poljoprivrede sela i Slavonije i Baranje okrenuli su joj leđa i ponašaju se kao “država u državi”.
Kriza je učinila svoje i izostalo je ono najvažnije u poljoprivredno-prerađivačko-prehrambenom odnosu - sigurnost proizvodnje, otkupa i naplate. Poljoprivrednim proizvođačima jedino sigurnost, i to kod isplate poticaja i subvencija od 15 lipa po kilogramu predane pšenice i uljane repice, jamči Ministarstvo poljoprivrede i nije im okrenulo leđa, bar za sada. Kako će biti u budućnosti vidjet će se već 1. siječnja 2010. kada na snagu stupi novi Zakon o državnim potporama, prema kojem će svi oni koji nisu u PDV-u biti “izbačeni” iz sustava poticaja.

Stanje na selu alarmantno

Stanje na selu je već alarmantno i sada se više nego ikada spominje potreba za uvođenjem planske poljoprivrede. Međutim, kako ističe Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, planska poljoprivreda je prošlost. “Sada tržište diktira što će se proizvoditi, a ne država. Seljaci se trebaju baviti onim što najbolje znaju, za što imaju sklonosti i resurse. Ministarstvo u tom dijelu može jedino pomoći poticajima, subvencijama i slično, što i čini”, kaže Pavić.
A što kada tržište ne funkcionira kao što je slučaj sada pokušali smo doznati u pojednim institucijama koje prate poljoprivrednu problematiku i hrvatski agrar. Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže da je trenutačno vrlo teško govoriti o izboru poljoprivrednih kultura koje je isplativo sijati jer su sve cijene pale i 200 - 300 posto u odnosu prema lanjskoj godini, a zbog čega su svi imali i negativni financijski rezultat. “Možda je to nešto malo blaže bilo kod šećerne repe. Trenutačno mnogi koji su se razočarali u pšenici vide šansu u sjetvi pivarskog ječma čiji je otkup siguran, a cijena relativno pristojna (10 posto viša od cijene pšenice). Potpuni fijasko doživio je i kukuruz, koji nakon dužeg vremena nikad nije bio posijan na manjim površinama nego ovog proljeća, a ove ga jeseni nitko i ne otkupljuje”, kaže Nad te dodaje da je vrlo teško reći što bi to moglo biti isplativo proizvoditi u vrijeme izrazite nelikvidnosti.

Nitko nikome ništa ne plaća

- Za neke je to svinjogojska proizvodnja, ali uz uvjet da je riječ o zatvorenom ciklusu proizvodnje. Neki su krenuli u sjetvu uljane repice, ali su odustali - kaže Nad. Što se tiče povrćarske proizvodnje, ni tu ne cvjetaju ruže. Ernest Nad ističe kako je povrćarska proizvodnja potpuno dezorijentirana, jer ne postoji ni jedna stabilna tvrtka koja bi otkupljivala povrće, a ni Operativni program razvitka proizvodnje povrća nije zaživio jer nije niti program navodnjavanja.
I pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu područna služba Osječko-baranjske županije, dr. Draženka Gutzmirtl, kaže da je u vrijeme kada nitko nikome ništa ne plaća vrlo teško išta savjetovati, osim da se prilikom proizvodnje strogo drže svih postulata struke.

Autor: Zdenka RUPČIĆ