Vaučeri za sezonske radnike u poljoprivredi

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na sastanku Gospodarsko-socijalnog vijeća u ponedjeljak predstavio je Smjernice za izradu zakona o poticanju zapošljavanja, kojim će se, među ostalim, poslodavci osloboditi plaćanja doprinosa za zapošljavanje nikad zaposlenih osoba i onih koji su nezaposleni duže od dvije godine.

Prema prikazu trenutnog stanja, navodi se da je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje od ukupno 338.651 nezaposlenih prijavljeno čak 60.248 nezaposlenih osoba koje nemaju prethodnog iskustva radnog iskustva i 39.459 osoba koje su nezaposlene dulje od dvije godine.

Dodajmo da je prema HZZ-u i u veljači broj nezaposlenih osoba nastavio rasti te je dosegnuo 342.951 što je najviša razina broja nezaposlenih od travnja 2003. Pri tome je zabilježen porast broja nezaposlenih za 8.600 osoba u odnosu na siječanj, odnosno zabilježen je rast od 2,6% mjesečno.

Oslobađanje od doprinosa i stručno osposobljavanje

Među istaknutim ciljevima su poticanje zapošljavanja putem ugovora o radu osoba koje prvi put ulaze u svijet rada i osoba koje su prijavljene na evidenciji HZZ-a duže od dvije godine oslobađanjem plaćanja ukupnih doprinosa na plaću na dvije godine (17,3%, odnosno nakon smanjenja 15,3%).

Cilj je, navodi se, proširiti krug osoba koje po postojećim propisima mogu koristiti to pravo (dugotrajno nezaposlene osobe) te produžiti vrijeme oslobađanja s jedne na dvije godine.

Jedan od ciljeva je i poticanje stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa za stjecanja znanja i vještina potrebnih za rad osobama bez radnog iskustva i osobama koje su izvan radnog odnosa duže od pet godina i to:

do 12 mjeseci za osobe sa visokoškolskim, dodiplomskim, diplomskim, stručnim i znanstvenim studijem i do 24 mjeseca za osobe u obrtničkim zanimanjima u vezanim obrtima i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u registriranim strukovnim udrugama.

Vaučeri za sezonsko zapošljavanje u u poljoprivredi

U Smjernicama se ističe da sezonski rad u poljoprivredi svake godine obavlja oko 100.000 radnika, od kojih velika većina radi bez uplate poreza i doprinosa. Zbog povremenosti ove vrste zapošljavanja i njegove istodobnosti u cijeloj zemlji, Državni inspektorat nije u mogućnosti kvalitetno kontrolirati ovu vrstu rada, stoji u Smjernicama.

Sezonski rad u poljoprivredi ovisi o vremenskim prilikama pa je zapošljavanje na ugovor o radu ili ugovor o djelu nestimulativan za poslodavce.

Smjernicama je predviđeno da se sezonski rad u poljoprivredi omogući radnicima u nepunom radnom vremenu, umirovljenicima, stalnim sezonskim radnicima u periodu produženog mirovinskog osiguranja, nezaposlenim osobama i neaktivnim osobama.

Sezonski rad mogao bi trajati do 90 dana tijekom kalendarske godine i ne mora biti u neprekinutom trajanju.

Ugovor o sezonskom zapošljavanju zaključivao bi se evidentiranjem dnevnog vaučera u knjižicu sezonskog radnika. Kupnjom dnevnog vaučera poslodavac uplaćuje dnevne doprinose na najnižu osnovicu, a dnevnicu ugovara izravno s radnikom.