Uvezli smo hrane za 2,5 mlrd. USD i srušili rekord sa svinjetinom

Govedina iz Argentine, Poljske, Srbije, SAD-a, Urugvaja, Novog Zelanda, Nizozemske, svinjetina iz Danske, Španjolske, Čilea, Njemačke, mlijeko i vrhnje iz Češke, Estonije, Letonije, Litve, Mađarske, Francuske, Slovačke, Kine, voće i povrće iz Maroka, Tunisa, Cipra, Crne Gore, Kosova, Albanije, Indije, Turske... nesretan je niz koji smo po pitanju uvoza hrane nastavili u lanjskoj, a ništa se nije promijenilo ni na početku ove godine.

Bez mjera i cilja

Kriza i recesija samo su, naime, neznatno promijenili trendove u uvozu i izvozu. U 2011. uvezli smo hrane za 2,592 milijarde dolara, a lani za 2,532 milijarde, a izvoz je i dalje za oko milijardu dolara u deficitu. To je, prema riječima prehrambenog stručnjaka Stipana Bilića, samo novi dokaz da država i dalje nema nikakvih mjera koje bi vodile nekom cilju. Malo više uvoza ili izvoza tek je posljedica malo bolje ili malo lošije godine o pitanju uroda žitarica koja se manifestira i na stočnom fondu. No, jadno, ali istinito, Hrvatska je zadnji put suficit u izvozu u odnosu na uvoz imala 1993. godine, i to za 400 milijuna dolara, objašnjava Bilić, samo zato što je tada Hrvatska gospodarska komora davala uvozne dozvole, koje su, tvrdi Bilić, bile u količinama koje zadovoljavaju potrebe.

- Nakon toga nastupila je škegromanija, a sa svakom novom politikom domaća je proizvodnja padala za 200 milijuna dolara, dok 2006. nismo dosegli deficit od oko milijardu dolara - tvrdi Bilić.

U državi u kojoj bi se pod uvoznim proizvodima podrazumijevali samo kava, čajevi, egzotičniji začini i banane, kojih je u 2012. uvezeno za 120 milijuna dolara, prvo mjesto u uvozu drži svježa, rashlađena ili zamrznuta svinjetina, koje smo uvezli za 142 milijuna dolara. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić tvrdi kako je time lani ostvaren povijesni rekord, kojemu je pridonio pad domaće proizvodnje te nešto veći izvoz živih svinja, u količini jednomjesečnog klanja u klaonicama. Činjenica je, međutim, da nekonkurentna domaća proizvodnja alarmantno tone i lako bi mogla doživjeti sudbinu novopridošlih zemalja EU, Slovenije, Češke, Slovačke ili Poljske u kojima je ulaskom u EU proizvodnja pala 30% i dalje pada, dok se u EU 12 proizvodnja povećala 12%. Prema EU statistikama, već godinama smo među 10 najvećih uvoznica svinjetine iz EU, uz bok Rusiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji, Japanu, Kini, Filipinima, Bjelorusiji, Ukrajini i SAD-u. Kad su u pitanju druge kategorije, svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa izvezli smo za 6,6 milijuna, 10 milijuna dolara manje nego u 2011., a uvezli 5,5 milijuna dolara više - za 27,9 milijuna dolara, a smrznutog za 16,5 milijuna dolara.

U plusu s jogurtom

Uvoz mesa peradi utrostručili smo u odnosu na izvoz. Uvezli smo ga za 40 milijuna, a izvezli za 13,4 milijuna dolara. Nakon afere s aflatoksičnim mlijekom, javnost se ovih dana opravdano pita što nam sve mliječnoga dolazi iz uvoza. Mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja uvezli smo lani u vrijednosti 150 milijuna dolara, od čega nekoncentriranog mlijeka i vrhnja za 48 milijuna dolara, koncentriranog za 20 milijuna, maslaca za oko 7 te sira za 60-ak milijuna dolara. Samo smo s fermentima, mlaćenicom, jogurtom, kiselim mlijekom u suficitu za 12 milijuna dolara. Pšenice smo izvezli za pola milijuna, a uvezli tjestenine za 24 milijuna dolara.

Nekad jaka domaća konditorska industrija koja je u bivšoj državi proizvodila 120.000 tona danas je pala na 40-ak tisuća, od čega 28.000 proda na domaćem tržištu. Stoga nije čudno što su zahvaljujući uvozu trgovačkih lanaca čokolada i proizvodi od kakaa na šestom mjestu uvozne ljestvice sa 88 prema 48 milijuna dolara u izvozu, kaže Bilić.

- Toliko ludosti ne može biti bez sustava koji nelojalnu konkurenciju stavlja ispred domaće proizvodnje - završava on.

Uvozili i luk i mrkvu, za 12 milijuna dolara

Voća smo ukupno uvezli za 164,5 milijuna, povrća, korijenja i gomolja za 94 milijuna dolara. Samo su nas rajčica i krumpir stajali 25 milijuna dolara, luk i mrkva 12, a jabuke, kruške i dunje 14 milijuna dolara. U kategoriji voća tek džemovi i marmelade bilježe plus. Agruma smo uvezli za 38 milijuna dolara, ali ohrabruje izvoz 36.328 tona mandarina za 24 milijuna dolara. Uz tradicionalni suficit s ribom zahvaljujući tunama, šećeru i cigaretama, u plusu smo još s kukuruzom, ljekovitim biljem, sjemenom uljane repice i suncokreta... I stočnu hranu smo uvozili, za čak 202, a izvezli za 54 milijuna dolara.

Stručnjaci: Nužne brze pozitivne promjene

Stipan Bilić, Kondin: Devalvacija kune jedini je instrument koji danas može brzo dati bolje rezultate u izvozu i istodobno uvoz učiniti skupim i neatraktivnim.

Branko Bobetić, Croatiastočar: RH prije ulaska u EU treba hitan akcijski program i mjere da se zaustave negativni trendovi i održi, pa i poveća, trenutačna proizvodnja te konkurentnost.

Autor: Jolanda Rak Šajn