Ni kriza nije zaustavila negativne trendove u RH
Jabuke i kruške iz Švedske i Rusije, šparoge iz Perua, češnjak iz Kine ili Egipta, bijeli i crveni kupus iz Letonije, med iz Kine, sir iz Njemačke, Albanije, čak i iz Japana... nesretan je niz koji je Hrvatska nastavila i ove godine, a kako nerijetko na prepakiranoj robi piše da je porijeklom iz Hrvatske, a ne i zemlje izvoza, nemamo pojma ni odakle je to što jedemo.
Čak i ako je kupujemo na tržnicama gdje “mali” proizvođači cijelu godinu nude 10-15 proizvoda, više od polovice prodane robe je tuđe, kupljene na veletržnicama ili u trgovačkim lancima. No činjenica je da sve ne može ni biti “domaće”, kad smo i dalje za vlastite potrebe dostatni tek u proizvodnji žitarica, jaja, peradi i mandarina.
U nas se, očito, kratkoročno i dalje više isplati uvoz od poticanja domaće proizvodnje pa smo, prema podacima HGK, samo u prvih devet mjeseci ove godine izvezli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 1,1 milijardu dolara kao i lani u istom razdoblju, a uvezli za 1,85 milijardi ili za stotinjak milijuna dolara manje, čemu je više kumovala potrošačka besparica i to što manje trošimo ili štedimo i na hrani, nego povećanje vlastite proizvodnje. Kad je u pitanju meso, samo smo svinjetine svježe, zamrznute ili rashlađene uvezli za više od 100 mil. dolara. Zamrznutih svinjskih plećki i butova uvezli smo za 35 mil.dolara - i to najviše iz Austrije, Belgije, Danske i Čilea.
Domaća proizvodnja koja je sve skuplja ne može konkurirati uvozu iz EU po kojemu smo u top 10 uvoznica svinjetine, uz bok Rusiji ili Kini. Hrvatska uveze čak 40.000 tona svinjetine, koliko sve EU članice zajedno, što će se najbolje osjetiti prije novogodišnjih blagdana, kad i kilogram čvaraka plaćamo kao suho zlato - po cijeni oko 150 kuna. Mlijeka i mliječnih proizvoda u tri smo kvartala 2012. uvezli za 96 mil. dolara. Apsurdno, ali istinito, dok su hrvatski proizvođači ove godine i prolijevali i poklanjali mlijeko, samo smo mlijeka i vrhnja uvezli za 31,3 mil. dolara, od čega više od polovice iz susjedne nam BiH.
Sira smo pak uvezli za 44 milijuna dolara, od čega samo svježeg sira za 6 mil. dolara iz Austrije, BiH, Danske... Jaja smo uvezli za 8,2 mil., povrća, korijenja i gomolja za jelo u vrijednosti 76 mil. dolara, od čega češnjaka i luka za 6,6 mil, krumpira za 11 mil. dolara, rajčica za 10 mil. dolara. Uvozno voće teško je pak 125 mil. dolara. Banane i agrumi više od 61 mil. dolara, dok smo grožđa uvezli za 9,7, jabuka, krušaka i dunja za 12,1, a marelica, trešanja i višanja za više od 15 mil. dolara.
Autor: Jolanda Rak Šajn
Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
874
Glasova: 723
Da, slažem se. 82,7%
Glasova: 96
Ne, ne slažem se. 11,0%
Glasova: 55
Baš me briga. 6,3%
Traktorom preorao 200 metara nove ceste: Šteta bi mogla dosegnuti 90 tisuća eura
Užas na austrijskoj farmi: 400 svinja uginulo, 1.000 nestalo
Zaposlio pomoćnike za žetvu, a oni mu ukrali gorivo vrijedno gotovo 700 eura
Izdavanje računa na OPG-u: Kada ih treba izdati i koje podatke moraju sadržavati
Mihelić: Budućnost poljoprivrede ne možemo graditi čekajući kišu
Toplinski valovi i suša poharali Europu: Poljoprivrednike čekaju veliki gubici
Natječaj za intervenciju 73.10 prilika je za ulaganje u sustav navodnjavanja
Ministar poljoprivrede: Podmećeš požare, a primaš poljoprivredne poticaje? Nema više
Brazilu se zatvara europsko tržište: EU ograničava uvoz mesa, jaja i meda
Tabak grupa uklonit će 650 tona otpada iz vreća u Gospiću, najveći dio sanacije tek slijedi
Velika zlatnica osvaja zapuštene površine i potiskuje domaće biljne vrste
Trump naljutio stočare: SAD će uvesti 300 tisuća tona jeftine govedine iz 'zasad neodređene zemlje'
Opg Goran
prije 13 godina
samo vozi,,sve ce to rulja pojest,,ja cu svoje vozit na djubar,,najbolje je susjedovo,,haha,,a i sladje,,mmmm