Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poziv na tribinu
  • 20.02.2015. 13:30

Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje voda

Poljoprivredna proizvodnja danas globalno postaje značajan izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda, što se prvenstveno odnosi na primjenu pesticida i gnojiva kao izvora hranjivih tvari. U većini država EU, poljoprivreda je odgovorna za više od 50 ukupnog dušika otpuštenog u površinske i podzemne vode.

Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje voda
Foto: depositphotos.com,

"Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj", naziv je tribine na koju Ministarstvo poljoprivrede poziva sve zainteresirane i koja će po prvi puta biti prezentirana javnosti 20. veljače 2015. godine u 11:00 sati u kino dvorani Ministarstva poljoprivrede, grada Vukovara 78 u Zagrebu.

Studiju će prezentirati autor prof. dr. sc. Davor Romić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nakon prezentacije predviđena je javna rasprava. Nazočni će biti i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina te ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Vedran Mornar sa suradnicima.

Poljoprivreda - izvor onečišćenja

O čemu se zapravo radi? "Poljoprivredna proizvodnja danas globalno postaje značajni izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda, što se prvenstveno odnosi na primjenu pesticida i gnojiva kao izvora hranjivih tvari. U većini država EU, poljoprivreda je odgovorna za više od 50% ukupnog dušika otpuštenog u površinske i podzemne vode. Ako dospiju u podzemnu vodu, nitrati i ostaci pesticida ugrožavaju okoliš, a u vodi za piće i zdravlje ljudi. Ulaskom u EU Republika Hrvatska je prihvatila i primijenila zakonodavstvo usklađeno s Okvirnom direktivom o vodama.

Da bi se spriječila uznapredovala degradacija kakvoće vode uzrokovana nitratima iz poljoprivrede, Europska komisija je 1991. godine izdala Nitratnu direktivu. U skladu s time, krajem 2012. godine, donesena je Odluka o utvrđivanju područja ranjivih na nitrate u Republici Hrvatskoj za vodno područje Dunava i jadransko vodno područje. Zatim, prihvaćen je i I Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog porijekla i stupio je na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske EU.

Pritisak dušika i fosfora

Hrvatske vode Ugovorile su izradu znanstveno-stručnog projekta "Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u RH" s konzorcijem koji čine Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera iz Osijek, Institut za primijenjenu ekologiju OIKON d.o.o. i Hrvatski geološki institut iz Zagreba.

Ciljevi projekta su bili definirati poljoprivredni prostor RH, procijeniti pritisak dušika i fosfora iz mineralnih i organskih gnojiva na području RH, analizirati potrošnju sredstava za zaštitu bilja na području RH, analizirati opterećenje površinskih i podzemnih voda iz stočarske proizvodnje, simulirati primjenu I Akcijskog programa zaštite vode od onečišćenja uzrokovanih nitratima iz poljoprivrede, analizirati poljoprivredu unutar županija i općina za procjenu pritiska na vode, definirati prirodnu ranjivost i osjetljivost tala na propuštanje onečišćivača iz poljoprivrednog zemljišta, analizirati iskustva država EU u provedbi Nitratne direktive, osvrnuti se na prethodno utvrđena ranjiva područja u RH, ocijeniti postojeći monitoring površinskih i podzemnih voda u RH i predložiti budući Monitoring stanja vode u RH s obzirom na pritiske iz poljoprivrede", pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Plan upravljanja vodama u RH

Za izradu ovog dokumenta korišteni su svi raspoloživi podaci te procesirani naprednim tehnologijama. Utvrđene su površine i način korištenja poljoprivrednog prostora u RH te su izrađene karte poljoprivrednih kultura na više razina od države, županija, pa do općina. Po prvi put je tako u RH kvantificiran i analiziran poljoprivredni prostor po kulturama.

Nadalje, podaci o stočarskim farmama u Hrvatskoj prostorno su analizirani i uklopljeni u Geoinformacijsku bazu, a korišteni su i kao ulazni podaci za utvrđivanje pritisaka na vode. Podaci o potrošnji pesticida su također detaljno analizirani kao važna podloga za identificiranje poljoprivrede kao izvora onečišćenja voda. Konačno, izrađen je prijedlog novih lokacija koje bi trebale biti uključene u mrežu monitoringa uvažavajući kriterije definirane u studiji te je konačno dan prijedlog cjelovite mreže monitoringa površinskih i podzemnih voda u Hrvatskoj za praćenje utjecaja poljoprivrede na onečišćenje voda. Ovaj dokument ujedno predstavlja i jednu od temeljnih podloga i za izradu Plana upravljanja vodama u RH.

Foto: depositphotos.com, @ChrisVanLennepPhoto


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojen oglas

KLUB

Sezona trešanja polako se privodi kraju. 🍒 Iza nas su sedmice ranih jutara, puno rada, brige oko vremenskih prilika i brojnih ubranih gajbi. Naš kombi je još jednom pun plodova koji su rezultat mjeseci rada i truda. Hvala svima koji podrža... Više [+]